Гледишта

ličnog dohotka radnika za protekla tri meseca, i prema ukupnom vremenu provedenom na radu isplaćuje se; 1) šest meseci ako radnik ima najmanje jednu godinu neprekidnog rada ili 18 meseci sa prekidima za poslednje dve godine; 2) 12 meseci ako radnik ima 30 meseci neprekidnog rada ili 50 meseci sa prekidima za poslednjih pet godina; 3) 18 meseci ako radnih ima pet do deset godina radnog staža; 4) 24 meseca ako radnik ima preko deset godina rada.” 5 ) Obrazloženje uz ovaj deo zakonskog teksta bilo je: „Dosadašnji propisi nisu vremenski ograničavali isplatu novčane naknade, zbog čega su izvesne kategorije nezaposlenih stimulisane da odlažu zapošljavanje. Stoga je novim zakonom primanje novčane naknade vremenski ograničeno. Novčana nafcnada za vreme privremene nezaposlenosti primaće se u određenim rokovima prema dužini radnog staža, a najduže do dve godine. Smatra se da u sadašnjim uslovima i potrebama u kadrovima ne bi bilo ni društveno ni ekonomsko opravdanje da pojedino lice bude preko dve godine nezaposleno. (Prema podacima, ove godine bilo je oko 9,4% nezaposlenih koji su čekali preko dve godine na zaposlenje, a 2.829 nezaposlenih ili 18,5% od ukupnog broja korisnika novčane naknade koji su primali ovu naknadu preko dve godine). Svršeni studenti i učenici ne mogu primati novčanu naknadu do njihovog zapošljavanja, što treba da utiče da se zapošljavaju i van velikih gradova i industrijskih centara (jula meseca 1964. godine novčanu naknadu je primalo oko 10% nezaposlenih svršenih studenata i učenika).” 6 ) Obrazloženje očigledno polazi od pretpostavke da nezaposleni Ijudi ne žele da rade. Ne poričući postojanje takvih pojedinaca, naše iskustvo, stečeno u direktnom kontaktu sa nezaposlenim Ijudima, pokazuje da je ova pretpostavka sasvim netačna i da više pokazuje kako birokratija gleda na „običnog, malog” čoveka. 7 )

5 ) „Službeni iist SFRJ”, br. 15/1965, str. 678—679. 6 ) Radni odnosi. Biblioteka Savezne skupštine, Beograd, 1965, str, 110. 7 ) ~Međutira, vremenski ograničeno primanje novčane naknade ispoljilo je iz\ r esne negativrae socijaine efekte, koji, pod određenim okolnustima, mogu dobiti politički značaj. Naime, istekom vremena primanja novčane naknade prestaje materijalno obezbeđenje (gubi se i pravo na dodatak na decu), bez obzira na stvarni socijalno-ekonomski položaj i dalju nezaposlenost ovih radnika. Izuzetak je predviđen samo za radnice za vreme trudnoće i porođaja i za radnike na stručnom osposobljavanju. Otuda se mnogi radnici, i to ne samo oni sa umanjenim radnim sposobnostima već i za rad sposobni pa i stručni radnici, mogu naći bez materijalne zaštite za vreme nezaposlenosti pošto istekne vreme primanja novčane naknade. Naročito je težak položaj starih, iznemoglih, bolesnih i njima sličnih radnika, a posebno žena, koji su sa umanjenim radnim sposobnostima, duže vreme, pa i godinama, blli na materijalnom obezbeđenju, a čije je zapošljavanje sada praktično nemoguće, niti pak iraa mogućnosti da ostvare neka prava iz socijalnog osiguranja. Prema tome, problem_ materijalne zaštite ovih radnika za vreme nezaposlenosti ne nalazi svoje definitivno rešenje u okviru službe i sredstava za zapošljavanje. Upravo tek nastaje protekom vremena primanja novčane naknade. Drugo pitanje koje treba istaći u vezi sa materijalnom zaštitom nezaposlenih radnika jeste nedovoljna zastupljenost drugih oblika te zaštite. Praktično se čitava rnaterijalna zaštita za vreme nezaposlenosti svela na novčanu naknadu i, evenlualno, dečji dodatak. Naročito se neđovoljno koriste radnička prihvatilišta, kojih je inače vrlo malo u Srbiji. Pored prenoćišta, nezaposlenim radnicima bi se mogla obezbeđivati u prihvarilištima, ili na drugi način, i ishrana pod znatno povoljnijim uslovima. ali je u tom pravcu aktivnost gotovo beznačajna. Cak i u slučajevima kada zavodi mogu da organizuju prihvatilišta, sugerira im se da to ne čine jer će se, navodno, prihvatilišta pretvoriti u stecište neradnika." Iz materijala Republičkog zavoda za zapošljavanje, ~Kretanja i neki problemi u oblasti zapošljavanja", Beograd, oktobar, 1965, str'. 14. i 15.

249

OSNOVNE KARAKTERISTIKE POLOŽAJA NEZAPOSLENIH I SHVATANJE JEDNE GRUPE NEZAPOSLENIH