Гледишта

odumirati. Razume se da će se onda i nastavna funkcija svesti na jadne dimenzije siromašnog znanja. Ovakva situacija dovodi i sve više će dovoditi do toga da kadar na našim fakultetima, narooito mlađl, ne zadovoljava. Prof, Lukić o ovome kaže: „Usled nesrećnog položaja nauka, a posebno društvenih, u našoj zemlji, i još više usled vanređno rđavog položaja fakulteta, i moralnog i materijalnog, vrši se negativna selekcija u pogledu nauka, i posebno u pogledu društvenih nauka, u pogledu fakultetskog kadra. NajtaJentovaniji idu na drugu stranu." S druge strane, d kadrovi sa fakulteta su usled ovakvog materijalnog položaja prinuđeni da rade mnoge druge poslove koji nemaju nikakve veze sa njihovim osnovnim zanimanjem, a po ,giekom čudnom paradoksu” donose mnogo veće zarade. Poređenje visina primanja asistenata i daktilografa u saveznim organdma vlasti može biti samo u korist ovdh drugih. Najzad, iskrsava još jedno novo pitanje: kako da fakulteti obavIjaju sve ove mnogobrojne funkcije vezane za izgradnju našeg pravnog sistema, a koje su, po prirodi stvari, sastavni deo njihove delatnosti, ako, u ovakvdm uslovima i nastavnu funkciju vrše pretežno iz moralndh pobuda i onog čuđnog osećanja koje stvara zov nauke? Na jednoj strani nalaze se fakulteti, spremni da se ufcljuče u tokove društvenih i pravnih zbivanja sa svim svojim „znanjem d umećem”, a na drugoj dinamično društvo socijalizma sa svojim potrebama upravo za 'takvim znanjem i mislima. „Rineski zid” mora da se ruši. Entuzijazam jednih i materijalno i moralno vrednovanje njihovog rada od strane dmgih mogu dovesti do toga da se uticaj pravnih fakulteta mnogo više oseti u našem pravnom životu. Krajnje je vreme da inicijativa potekne ili od jednih ili dmgih.

STA JE TO JURISPRUDENCIJA