Гледишта

herentnosti našeg pravnog sistema, -tj. o postojanju ili nepostojanju jedinstvenih loiterijuma i jedinstvenih rešenja za pravna pitanja koja u suštirui imaju istu društvenu vrednost” (prof. Blagojević). Konkretnije, postavlja se pitanje da li pojedina rešenja našeg pozitivnog prava, posmatrana sa aspekta celine našeg pravnog sistema i dostignuća pravne nauke, zadovoljavaju naše društvene potrebe i potrebe daljeg razvitka. Tu se pokazuje potreba jednog sveukupnog, kompletnog i kompleksnog, kritičkog razmatranja, koje bi se odnosilo na „kvahtet” i sadržinu pojedinih rešenja, a pitanje koherentnosti sistema i puteva njegovog razvoja mora da angažuje sve fakultete na zajednički, društveno veoma značajan i odgovoran posao. Izrada normativnih akata radnih i samoupravnih organizacdja je veoma značajan d krupan akt u stvaranju socijalističkog prava. Nd na ovom polju pravni fakulteti, do sada, nisu našli svoje mesto. Naše je mišljenje da bi ovakva delatnost pravnih fakulteta ili pojedinih katedara i instituta trebalo da predstavlja nerazdvojnu komponentu njihovog rada i pokretacku snagu za njihovo što dublje poniranje u savremene društvene procese. Poznato je, naime, koliko trpi samoupravljanje i delatnost mnogih radnih organizacija zbog manjkavosti, deklarativnosti i nedorečenosti vlastitih samoupravnih akata. Na kraju treba naglasiti da pravni fakulteti moraju imati znatnu ulogu u predstojećoj kodifikaoiji imoiTnskog prava. Prof. Blagojević o ovome kaže: „Bilo bi zaista nedopustivo i društveno štetno ako sve snage na fakultetu ne budu angažovane na ovome.” Uloga pravnih fakulteta u izgradnji našeg sistema ne bi smela da se dscrpljuje samo na liniji fakultet zakonodavni, odnosno normativoi organ, već mora da dobije i mnogo širu dimenziju: da fakulteti postanu javne tribine na kojima će se razmatrati principi svake akcije koja je upravljena na normiranje bilo koje oblasti društvenog života. Na taj će način fakulteti ostvariti jednu od svojih osnovnih funkcija, izgradnju naučnog pravnog sistema i u isto vreme sebe ,p.aturiti” društvenim i državnim faktorima kao sredini u kojoj je jedino ispravno i jedino moguće razmatranje pitanja vezanih za pravni sistem i pravo uopšte. Potreba za kritdčkom analizom postojećih pravnah propisa, njihove sadržine, tehnike, jezika sistematike i koherentnosti, kao i potreba što hitnijeg reguhsanja određenih društvenih odnosa (npr., onih koje treba regulisati konkursnim pravom) i dnače je vidno mgentna. Da bi fakulteti mogli da ostvare ove i ovakve, bez sumnje, značajne funkcije mora se menjati i stav dmštva prema njima. Nerešena (ili nepovoljno rešena) pitanja vezana za finansiranje visokog školstva nepremostiva su granica između fakulteta i društva, tj. njegovih stvamih potreba. Niska primanja nastavnog osoblja imaju krupne reperkusije na sudbinu naučnog rada uopšte. Opravdano se ističe bojazan da će se fakulteti, kao i škole nižeg i srednjeg stupnja, pretvoriti u isključivo nastavne centre, a njihova, bar isto toliko značajna, naučnoistraživačka funkcija sve više će

276

DRAGAN ĐORĐEVIĆ