Гледишта

Saveza ekonomdsta Jugoslavije za svoja savjetovanja, te bi se u časopisu objavdo pretežan dio materdjala s tih savjetovanja. Takva osnovna orijentaeija na tematske brojeve nikako ne dskljucuje objavljivanje drugih kvaldtetndh prdloga članaka, komunikaeija, prikaza, recenzija i si. Očekujemo da će čitaood Ekonomdsta d daIje surađivati u časopdsu svojdm brojnim prilozima da bd časopis u potpunosti odrazio sav stvaralački napor jugoslavenskih ekonomdsta na razvijanju ekonomskdh nauka. U prvoj polovini ove godine organdzirano je nekoliko savjetovanja ekonomdsta i drugih društvenih radnika koji se have ekonomskim pitanjdma. ... Redakcijski odbor obratio se većem broju autora koji su pripremald referate za savjetovanja na kojdma su se razmatrali različiti aspekti iz ekonomike poduzeća s molbom da se ti referati objave u ovom broju časopisa. Sa simpozija ’Metode obračuna u privrednim organizaodjama u uvjetima neposrednog samouupravljanja’ održanog u Opatijd objavljuje se članak dra Aleksandra Bajta; sa simpozija Raspodjela u radnoj organizaeiji d ekonomskim jedinicama,' održanog također u Opatiji, referat dra Josipa Županova, a sa sdmpozija 'Oneraeijska istraživanja’, održanog na Bledu, objavljuju se referati dra Ljubomira Martića, dra Alojza Vadnala, dra Jovana Petrića i dra Viljema Rupnika.”

EKONOMIST br. 4/1967.

DRAGO GORUPIC: Tendencije u razvoju radničkog samoupravljanja; dr ZVONIMIR BALETIĆ: Obrazovanie i ekonomski razvoj; dr BRANISLAV SOSKIC; Ekonomska cena obrazovne delatnosti u visokoškolskim ustanovama; dr LJUBOMIR BAKIC: Prilog iznalaženju elemenata za konkretizaciju novog sistema fi-

nansiranja univerziteta; JOVO BREKIC: Meduzavisnost obrazovanja kadrova d rasta industrije u uvjetima samoupravljanja; RUDI CRNKOVIĆ: Ekonomična 1 uspješna organdzaoija izvanrednog studija; dr HASAN HADŽIOMEROVIC: Naučno-nastavna funked ja kao kriterij finansiranja vdsokoškolskdh ustanova; Dr BOŽIDAR JELCIĆ: Finaneiranje nauonog i nastavnog rada na sveučdlištu; MARITA RATKOVIČ: Ekspanzdja visokog školstva d niegovi rashodi; dr ALOJZ ROZMARIĆ: Neki opći problem! planiranja d financiranja vdsokoškolskdh kadrova; dr JOSIP ŽUPANOV: Je 11 direktorska funked ja privlačna za stručnjake? Dr MILADIN KORAC: Procena stepena korišćenja kapaciteta u društvenom sektom privrede od 1962. do 1965; LEOPOLDINA VUKOJEVIC: Uključivanje spoljne trgovine u Marxove sheme prošdrene reprodukcije. Dr ZVONIMIR BALETIC: Obrazovanje d ekonomskd razvoj. „Obrazovanje nije dsključivo determlnirano potrebama ekonomskog procesa piše dr Baletić. Ekonomski clljevl obrazovanja ne daiu dovoljno širok okvir za definiciiu potreba u pogledu obujma i strukture obrazovanja. Razvitak ljudi kao ekonomskdh čindlaca samo je jedan, aid jedan od bitnih cdljeva obrazovnog procesa. Obrazovanje se može posmatrati kao potrošno dobro koje korisnici obrazovanja uzimaju u vlastdtom interesu d na, vlastito zadovoljstvo. Obrazovanje razvdja Ijudske sposobnosti i ličnost, otvara mogućnost interesantnijeg i punijeg; života, osigurava vdši socijalnd . status. U ovom slučaju glavnl j je korisnik obrazovnog proce- sa sam pojedinac. Međutim, , sistem obrazovanja može sej promatrati s druge strane kao.c spremanje čovjeka za život m društvu, za njegove različitee društvene funkeije, gdje je čd-j tavo društvo zainteresiranoc za što bolje vršenje tih funk-; cija. Obrazovanje se javljate kao proizvodnja liudi odrede-j denlh znanja i vještina za oba-r

500