Гледишта

5,266.000 ili 28,39%, a na selu 13,283.291 ill 71,64%. Broj aktivnog stanovništva iznosio je 8,340.400. Od toga u poljoprivredi 4,691,679 ili 56,25% (284.438 u društvenom sektoru), a u nepoljoprivrednim djelatnostima 3,648.721 ili 43,75% (ovdje su uračunati i privatni obrtnici, ugostitelji itd.). Ovih nekoliko podataka sasvim je dovoljno za globalnu sliku stmkture stanovništva. Oni govore da je naša zemlja još poprilično agrarna; da je nedovoljno razvijena; da su njezine strukture socijalno pa i klasno diferencirane i heterogene jednom riječi da smo mi još društvo sa znatnim klasnim ostacima. Ili, drukčije rečeno: naše društvo karakteriziraju, s jedne strane, novi socijalistički društveni elementi i institucije, a s druge strane, elementi starog društva. Ovo je svakako zakonitost prijelaznog razdobIja, ali i zakonitost o kojoj se mora voditi računa u izgradnji društveno-političkog i izbornog sistema. U raspravama o novom izbomom sistemu valja polaziti, istina, od ove strukture, ali i posebno od položaja radnog čovjeka u društveno-političkom sistemu. Način izbora poslanika, konstituiranje svih skupština društveno-političkih zajednica, njihova struktura i karakter sve to mora biti podređeno emancipaciji radnog čovjeka, njegovom stvarnom oslobađanju od svih oblika alijenacije. Polazeći, dakle, od strukture našeg društva i stupnja razvoja samoupravljanja, kao i faze razvoja federalizma, mislimo da bi toj strukturi mogla odgovoriti skupština sastavljena od tri ravnopravna vijeća. To bi bila: Savezno vijeće, Vijeće radnih zajednica i Vijeće naroda. Zašto tri vijeća i baš ova tri? Savezno vijeće kao općepolitičko, nastalo na osnovu ukupnog broja birača u zemlji, u društvu koje je još klasno i političko mislimo da je nužno. Stari demokratski princip, princip većine, jeste u osnovi tog vijeća. Ono se formira na osnovu njega i svoju djelatnost donošenje odluka također zasniva na njemu. To je princip, koji, s jedne strane, osigurava jednakost građana i birača u njihovoj zastupljenosti u predstavničkom tijelu: na jednak broj birača ili stanovništva bira se jednak broj zastupnika, a s druge strane, on omogućava demokratsku borbu mišljenja i demokratško donošenje odluka (naravno, i uz druge potrebne pretpostavke). Taj će princip u drugom obliku i na drugi način, sigumo postojati i u razvijenom socijalističkom društvu, pa i u komunističkom. Ali njegova važnost i vitalnost posebno dolazi do izražaja u društvu s tako diferenciranim interesima i suprotnostima kakvo je danas naše društvo. Drugo, Vijeće radnih zajednica direktni je izraz osnovnog društvenog procesa u nas procesa samoupravlja-

376

DR BORTVOJE PUPIC