Гледишта

Zanimljivo je da se promena na koju ovde ukazujemo ocügrala pod najrazličitijim uslovima. Daleko od toga aa je sociologija zabeležila vidan napreüak samo na Zapadu, u svojoj postojbini, u svetu u kome je nastala i koji joj je üao prve podsticaje. Pokazalo se da kulturno-istorijske razlike, kao i razlike u društvenim sistemima i političkoj organizaciji ne predstavljaju nikakvu nepremostivu prepreku brzom širenju i uspehu soclologije. Ili bar da za nju te razlike ne znače tako mnogo kao što se prvobitno pretpostavljalo. Trenutno stanje je veoma dobro i zadovoljavajuće i na Istoku, u zemljama u koje je sociologija naknadno preneta, u kojima su stručnjaci znatno kasnije počeli da se bave njome. I na toj drugoj strani sveta sve se brzo promenilo nabolje: posle prvih, manje ili više plašljivih koraka prešlo se odmah na sociološka istraživanja velikih razmera. U tom pogledu, naša zemlja ne predstavlja nikakav izuzetak. Sličan razvoj zapaža se i u svim ostalim istočnoevropskim zemljama. Može se mirne duše reći da je sociologija danas svugde u punom zamahu, da korača na širokom frontu krupnim koracima napred. Gotovo da preko noći nestaju razlike između razvijenih i nerazvijenih socioloških područja. Niko više ne zaostaje mnogo za vodećima. Tako je i kod nas sociologija već uveliko krenula sa mrtve tacke, mada još ne može da se pohvali značajnim dostignućima. U svakom slučaju, činjenica je da ono što se kod nas neguje pod imenom sociologije sve više liči na ono što uspeva u celom svetu pod tim istim imenom, i to kako u teorijskom tako i u tehničkom i organizacionom pogledu. Samo nema razloga da se zbog toga mnogo radujemo. To bi pre trebalo da nas baci u brigu nego da nas navede da čestitamo jedni drugima na postignutom uspehu. Pada u oči da se sociologija danas naročito poziva na autoritet nauke, da sociolozi pridaju danas najvecu važnost primeni naučnog metoda u proučavanju ljudskog društva. Mnogo više nego bilo čim drugim, savremena sociologija se ponosi svojom naučnošću. Nikad ranije joj nije bilo toliko stalo do toga, niti je u tome nalazila istinsko zadovoljenje. Ali danas je sve znatno drukčije nego što je nekad bilo. U mnogim bitnim tačkama, nauka je izmenila našu sliku sveta, pored toga što je preuredila i našu svakidašnjicu. Promenila se onšta društvena situacija i duhovna klima u sredini koia nas okružuie, pa je prirodno što je i sociologija dobila novo ruho i udarüa novim smerom. Uprkos izvesnim otporima spoIja i iznutra, sociologija je, najzad, postala stroga nauka, nauka u pravom smislu reči. To se najbolie vidi no tome što je uspela da se prilagodi načelu objektivnosti, tj. da obezbedi nezainteresovano, nenristrasno prilaženje postoiećim dmštvenim odnosima i ustanovama. Svoj prvi i najvažniji za-

384

DR MIHAILO ĐURIĆ