Гледишта

se u pokušaju da se na osnovi analize privrednih kretanja od početka ove decenije pa do danas (s time da težište bude na periodu poslije reforme) dade dinamička ocjena momenta razvoja u vezi sa sprovođenjem intencija privredne reforme. U tom okviru izvršena je analiza uvjeta privređivanja i djelovanja institucionalnih faktora, odnosno mjera ekonomske politike i sistemskih rješenja na osnovna kretanja proizvodnje. Na osnovi analize i ocjene momenta razvoja pokušalo se zauzeti konkretne stavove u vezi s nekim aktuelnim problemima naše daljne razvojne politike.” Isto tako, autori kažu: ~U okviru ovog naučnoistraživačkog projekta, kao ključno područje istraživanja dominiralo je poduzeće i njegov izmijenjen položaj pod djelovanjem mjera privredne reforme. Novi uvjeti privređivanja uvjetovali su potrebu za kvahtetnim promjenama u ponašanju poduzeća na domaćem i inostranom tržištu. Taj izmijenjeni položaj poduzeća u reformi bio je sa raznih aspekata predmet nekoliko monografskih ispitivanja. S obzirom na svoju aktuelnost, ovi materijali mogu da posluže kao polazna osnova za širu diskusiju o položaju samoupravnih poduzeća u reformskim uvjetima privređivanja.” Dakle, cilj materijala je jasan. Organizatori su želeli da se u osnovi razmatra aktuelna i složena problematika preduzeća u tzv. reformskim uslovima privređivanja, i simpozijum je i počeo sa takvom orijentacijom. Međutim, kako je ipak veliki deo materijala posvećen opštim pitanjima privrednog sistema i ekonomske politike (izuzev dva navedena individualna rada), kako je i auditorijum bio pretežno sastavIjen od stručnjaka i, inače elokventnih, drugih, učesnika u mnogim javnim raspravama o ovim temama, simpozijum je transformisan u diskusiju o ekonomskoj situaciji i ekonomskoj politici. Zanimljiva je inače primedba jednog govomika, koji je smatrao da ni postavljena orijentacija simpozijuma nije adekvatna pravim potrebama i da je bilo potrebno čitavu stvar postaviti kao „reforma u poduzeću”. Tok raspravljanja naveo je, verovatno, autore na odluku da u toku rada i formalno odustanu od proklamovane osnove orijentacije simpozijuma, da skinu naslov, tako da je skup nastavio i završio rad bez određenog deklarisanog naziva. Razume se to nije nikome smetalo da raspravlja o svojim idejama. Inače, u diskusiji su pretežno učestvovali naučni i stmčni radnici iz instituta, visokih škola, fakulteta, funkcioneri republičkih i saveznih organa itd. Kao što smo rekli, dominirala su pitanja u vezi sa ocenama tekuće privredne situacije, ocene dejstva pojedinih mera ekonomske politike, zat : m naročito problemi dinamiziranja privrede, izmene u uslovima privređivania i u instmmentima privrednog sistema itđ. Samo je nekoliko govomika tretiralo problematiku preduzeća, i to onu svoju, sasvim konkretnu (realizacija tekstila, mleka itd.), kao što se to čini na sastancima u privrednoj komori. Najoštriia kritička pozicija prema oficijelnoj ekonomskoj politici izrečena je u materijalima (i u usmenim istupanjima autora tekstova), što će, nadamo se, biti predmet poseb-

đT7

PREDIHECE U REFORMI