Гледишта

rada radnika date struke, kojoj radnik pripada, formirane u prethodnom periodu” (dr Černe, str. 1320). Ovaj ili sličan recept znači sasvim konkretno: žuta ili crna cipela, broj 42 ili broj 43 nose istu prosječnu zaradu u prošlom razdoblju. Prema tome radnik na temelju „individualnog konkretnog rada koji stvara upotrebnu vrijednost” dobiva 1.000 dinara za proizvedene žute cipele broj 42. Tragedija je u tome što tržište traži crne cipele broj 43 pa samim tim proizvedene robe NEMAJU UPOTREBNE VRIJEDNOSTI, a uloženi rad niie rezultirao stvorenom vrijednošću, već ŠTETOM zbog upropaštenog materijala. Treću hipotezu iz teorije dohotka dr Cerne iskonstruirao je ovako: Dohodak privredne organizacije (jedna verzija) ili lični dohodak (druga verzija) je „nagrada" za uloženi rad. Ekonomsko-logičko provjeravanje ove hipoteze dr a Cernea nema smisla jer ona nije tako postavljena ni od koga tko se ozbiljnije bavio teorijom dohotka, kao što takvoj hipotezi nema ni traga ni u U°tav’ 1 ni u zakonima o poduzećima, radnim odnosima, sredstvima poduzeća ili u propisima o formiranju i rašnodjeli dohotka, kao ni u bilo kojem drugom .r 1 o' l '' i mentu kojim se bilo zakonski bilo politički utvrđuiu osnovni principi sistema dohotka i raspodjele dohn ka. U sistemu dohotka proizvođači ne primaju ,uag za uloženi rad, već učestvuju u raspodjeli "tvorenog dohotka na osnovi rezultata svog udruženog rada, i to prema mjerilima koje sami određuju iP m, koje mogu bitno utjecati. Suština sistema dohotka i jeste upravo u tome da ~uloženi” rad nije osnov za raspodjelu, nego rezultat uloženog rada. U Ustavu i svim zakonodavnim akUma ko ll regulirajn poslovanje po principima dohotka u uvjetima mmoupravljanja jasno se polazi ne ođ „uloženog rada”, nego od rcida i rezultata rada, a budući da je jedini izvor za isplatu osobnih *t.vb r, 'eni radne organizacije, onda nikako ne može biti osnov za raspodjelu „uloženi rad”, nego mmo rezultat rada. Da ne citiramo općepoznate odredbe i principe iz većeg broja zakonskih propisa, smatramo dovoljnim da navedemo tri načela iz Ustava SFRJ: „Jedino rad i rezultati rada određuju materijalni i društveni položaj čovjeka" (čl. 7). „Svakom radnom čovjeku u radnoj organizaciji pripada, saglasno načelu raspodjele prema radu, lični dohodak prema rezultatima njegovog rada i rada radne jedinice i radne organizacije kao cjeline” (čl. 12). ~Za zadovoljenje ličnih i zajedničkih potreba radnih Ijudi radnoj organizaciji pripada dio ostvarene vrijednosti proizvoda srazmjerno proizvodnosti rada

623

TEORUA DOHOTKA I HIPOTEZE DRA CERNEA