Гледишта

racionalizirati sistem privređivanja, a ne samo raspodjelu! Prema tome moramo znati: 1. da li u s 1o v n o razdvajanje dohotka znači isto što i kalkulativno; 2. tk o da radu prizna svojstvo kalkulativnog troška; 3. št a je osnov za valorizaciju rada u novcu; 4. da li ono u zagradi „što činimo u kalkulaciji cene jedinice proizvoda” znači da se kalkulacija odv oje n o tretira od vrednovanja imovine u bilanci i ako je tako, kako vrednovati nedovršenu proizvodnju i gotove proizvode; 5. da li priznavanje radu svojstva kalkulativnog troška znači i priznavanje radnika za taj kalkulativni trošak kao njegovo učešće u dohotku; ako to znači tk o treba da snosi gubitke ako se radu „prizna svojstvo kalkulativnog troška” i ako je ukalkulirani iznos tih troškova veći od ostvarenog dohotka na tržištu; zašto je „kalkulativna kategorija čisti financijski rezultat ili dobit privredne organizacije” ~racionalna kalkulativna stavka”, a dohodak to nije. (Upravo je dohodak racionalna kalkulativna stavka u sistemu samoupravljanja, a dobit to nije jer od visine ukalkuliranih osobnih dohodaka u zalihama nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda i od nenaplaćene realizacije zavisi mogućnost ne samo realizac’ie principa dohotka već i sistema samoupravljanja. Na žaiost, ni dr Ceme nije sagledao da se upravo na tu „racionalnu kalkulativnu stavku” svodi suštinsko pitanje privrednog sistema: Tko treba da snosi rizik za noslovnu politiku i proizvodni program poduzeća i tko treba da pokriva gubitak? U švom radu dr Cerne nije spomenuo rizik, a ni odgovornost za pokriče gubitka. Zbog toga nronusta on mora dolaziti do pogrešnih zakliučaka i dav*t| jorijedloge koji neće dovesti .do ekonomski vi , 'oko racionalnog sistema privređivanja). 7. Sta to znači da se lični dohodak „bar formalno” formira iz dva izvora? Lični dohodak je suviše realna kategoNia Ui govoriti o tome da se „formalno” može fo~~'’ r ati iz dva izvora. Vidimo da dr Čeme predlaže da se dohodak form ; ~a (u-koliko ne smatra da je to samo formalno) iz dva izvora: 1. na ime individualnog konkretnog rada koji stvara upotrebnu vrijednost. 2. del o m (podvukao H. S.) iz kompleksnog poslovnog rezultata. Suštinsko je pitanje kako valorizirati u novcu individualni konkretni rad koji stvara upotreona vnjednost. Recepata ima dosta. Jadan od njiti je „prosečna za-

622

DR HRVOJE ŠOSIĆ