Гледишта

~Ne proizvodi se dohotkom”, tvrdi dr Černe. Vjerojatno je jasno da je tako. Nasuprot tome, ipak je stvoreni dohodak osnovica za ekonomski uspješnije poslovanje i razvoj određenog poduzeća, što samo povećanje produkti\mosti rada nije ako se ekonomski racionalno ne posluje. (Nikakve koristi nemamo od povećanja produktivnosti rada u proizvodnji roba koje tržište više ne traži ili ih ne traži u onom asortimanu u kojem smo ih proizveli. Bez svrhe proizvodimo cipele broj 42 ako potrošač treba broj 43 ili mu mi nudimo žute, a on traži crne cipele.) U zaključku testiranja druge hinoteze dra Cernea ~da bismo što bolje institucionalno razrešili taj k o nflikt između interesa privredne organizacije kao stalne ćelije društvene privrede i radne zajednice, s jedne strane, i između radne zajednice kao vlasnika radne snage i radne zajednice u funkciji kolektivnog upravljača preduzimača, morali bismo: a) „ ... vezati jedan deo sredstava koja se isplaćuju radnicima, u obliku obveznica ili na drugi način, za poslovni ili za rezervni fond” (str. 1312). U ovoj tački a) nije jasno dosta toga: 1. Sta nose obveznice radnicima? 2. Koji je to „dmgi način” vezanja sredstava? 3. D o ka d a se vežu sredstva za rezervni fond? 4. KoI i k i treba da bude „iedan deo sredstava"? 5. Tk o treba da određuje koliki deo sredstava treba vezati za poslovni ili rezervni fond? 6. Da li za poslovni i rezervni fond vezati onaj dio sredstava ostvarenog dohotka koji predstavlja učešće radnika u dohotku ili onaj dmgi dio dohotka za fondove? U citiranom zaključku nod b) dr Cerne navodi: ~bar uslovno (kalkulativno) razdvajati dohodak privredne organizacije i dohodak radne zajednice, što bi se izražavalo u tome: da se radu (valorizovanom u novcu) prizna svojstvo kalkulativnog troška (što činimo u kalkulaciji cene jedinice proizvoda), da se svakako uvede kalkulativna kategorija čisti finansijski rezultat ili dobit privredne organizacije, kao racionalna kalkulativna stavka, da se, samim tim, lični dohodak, bar formalno, formira iz dva izvora: pre svega, na ime rada kao individualnog konkretnog rada koji stvara upotrebnu vrednost i delom na ime rada valorizovanog u tržišnoj vrednosti učinka, to jest iz kompleksnog poslovnog rezultata (o tome više kasnije)". Neka prof. Černe oprosti ali kada je reč o idejama kao što je prethodna, mogao bi biti mnogo precizniji, jer ovim prijedlogom za sistematske izmjene treba

621

TEORIJA DOHOTKA I HIPOTEZE ĐRA CERNEA