Гледишта

zašto bi to učinili. Odgovori se, relativno, najčešće odnose na rukovodioce. U odeljku „Samoupravljanje, neformaLne grupe, birokratija” iznosim da u ispitivanoj radnoj organizaciji ~P” Savez komimista raspravlja da li rukovodilac koči samoupravljanje, da li falsifikuje samoupravne odluke itd. Zar ni to, prema Zagi Pešić-Golubović, nije problem rukovođenja i upravljanja. Dalje govorim o strahu od rukovodilaca. Čak govorim i o zakonskim mogućnostima uticaja kolektiva na izbor direktora. Iznosim percepciju uticaja ispitanika o uticaju uprave preduzeća i većine kolektiva, govorim o mogućnosti uticaja rukovodilaca itd. Na str. 72. moje knjige izričito pominjem suprotnost rukovođenja i samoupravljanja. 3 AH ja smatram da je osnovna suprotnost između samoupravljanja i birokratije što se vidi, pored ostalog, i na str. 14. Suprotnost rukovođenja i upravljanja često iznosim u vidu suprotnosti između birokratije i samoupravIjanja, a kada posebno govorim o tome, onda je to dosta uopšteno i nekonkretno. Zašto? Rukovođenje i upravljanje i ne moraju biti u suprotnosti. Zar rukovođenje ne može biti integralni momenat samoupravljanja? Cak rukovođenje može biti samoupravno, a organi samoupravljanja nesamoupravni. Zbog toga ja ističem (na str. 133): ~Ali ne treba imati naivnu vjeru ni u organe samoupravljanja, niti idealisati samoupravne odluke i samoupravljače.” Pokazujem kako organ samoupravljanja donosi odluku nasuprot volji većine kolektiva. Suprotnost između rukovođenja i samoupravljanja postoji onda ako je jedan od njih na samoupravnim, a drugi na birokratsko-tehnokratskim (otuđenim) pozicijama. Pošto je teško pretpostaviti da Zaga Pešić-Golubović nije pročitala moju knjigu, onda ili ona ima okoštale pojmove odnosa rukovođenja i upravljanja ili ih ne razumije pa ih ne prepoznaje u navedenim slučajevima. Kao dokaz moga nedovoljnog poznavanja literature iz sociologije rada, Z. Pešić-Golubović navodi i anonimni uticaj. 4 Na stranu to što ona pokazuje da ja

3 ) Poslije direktnog navođenja suprotnosti rukovođenja i samoupravljanja P Š™ l kako uzroci su dobrim dijelom u odnosima ovih uloga u podjeli rada. Samoupravljanje donosi krupne promtene u sistemu tmkovođenjm Mnogi od rulcovodilaca nc shvataju te značajne F°^ n e ° e dolazi u rajeri u kojoj se razvija samoupravljanje. Ono donosi promjene u prirodi rada rukovodioca. odnosa rukovodioca i nosipca izvrsne ulogc. Ali se, naravno, mijenja i uloga nosilaca izvršnih uloga (str. // H). 4 ) Prethodno objašnjavajući šire tu moju ..grešku”. ona, pored ostalog, piše; Ali taj pojam u sociološkoj literaturi znaci, pre svega, mstitucionalizovanje autonteta, usled Čega on postaje anoniman; autor bez ikakvog objašnjenja menja smisao ovoga pojma i govori o pojedincima koji nastoje da ostanu anonimni vršeći određeni uticaj u okviru nerormalnih grup (str. 117).

638

KRSTO KILTBARDA