Гледишта

Polazeći od činjenice da predmet financija u socijalizmu „povezuje u jednu celinu tri finansijske discipline; prvu, koja izučava novac i kredit, drugu, koja se bavi problematikom finansiranja javnih službi i treću, koja opisuje i objašnjava način sprovođenja konkretnih finansijskih mera putem bankarskog sistema”, prof. Vučković izvlači cilj nauke o bankarstvu. Po njegovom mišljenju, on se sastoji u tome ~da se naučnom metodom opiše i objasni tehnička organizacija finansija”. I nastavlja, „kako banke u socijalizmu i nisu ništa drugo do nosioci te tehnike i izvršni aparat za sprovođenje konkretne monetame i finansijske (fiskalne) politike, to bankarski sistem, bankarski aparat i njegove mnogobrojne funkcije sačinjavaju predmet izučavanja ovog dela ukupne finansijske nauke” (str. 1). Međutim, u kontekstu ovog citata, dr Novica Vučić oponira prof. Vučkoviću. Osvrćući se na njegovu konstataticu da su banke u socijalizmu nosioci tehnike i izvršni aparat monetamo- finansijske politike, dr Novica Vučić zaključuje da prof. Vučkoviću „nije pošlo za rukom da ovu misao, na j e knjiga izrađena, odbram pred vremenom i da je stvamo afirmira kao trajnu”, budući da, navodno, „naša savremena praksa demantuje tu postavku”, uzimajući pri tome kao argument da su „naše banke privredne organizacije koje samostalno posluju po načelima bankarskog poslovanja”. Smatramo da je ovaj prigovor neosnovan. „Samostalnost poslovanja naših banaka”, u osnovi, ne protivriječi pomenutoj konstataciji prof. Vučkovića, niti je on izgubio iz vida samostalno poslovanje naših banaka, već, naprotiv, izražava svoju saglasnost tumačeći novu organizaciju naših banaka, na osnovu Zakona o bankama i kreditnim poslovima iz 1965. Na str. 84. svoje knjige prof. Vučković kaže: „ ... Zakon o bankama i kreditnim poslovima smatra banke privredne organizacije čija je djelatnost od posebnog dmštvenog interesa... Svoje poslove banke vrše na celoj teritoriji Jugoslavije i samostalno, pa načelima bankarskog poslovanja i smemicama kreditne politike .. Di Novica Vučić smatra također da je „proizvoljna tvrdnja dra Vučkovića da su banke ostalih evropskih socijalističkih zemalja slične našim . Smatramo upravo da je proizvoljan zaključak dra Vučića, jer je on morao znati, čitajući knjigu prof. Vučkovića, da je ta sličnost sasvim precizirana. Evo što o tome prof. Vučković kaže; „čini nam se da ovde nije potrebno posebno isticati specifični karakter socijalističkih banaka, to da su u dmštvenoj svojini, da učestvuju u donošenju i sprovođenju dmštvenih planova, da nemaju špekulativmh, ali da zato imaju veliki broj kontrolnih zadataka itd. jer su u tome veoma slične našem bankarstvu (podv. P. D.). Pa ipak” prof. Vuč. ković nastavlja ~s obzirom na činjenicu da svaka zemlja izgrađuje socijalističke odnose na temelju različitih predrevolucionarmh uslova, i u pojedinim bankarskim sistemima ima izvesnih razlika koje odgovaraju stepenu industrijalizacije, tempu socijalističkih promena i načinu planiranja novca, kredita i ostalih finansijskih izvora” (str. 94), Dakle,

645

POVOBOM PEIKAZA KNJIGE DRA MILOSA VUCKOVIĆA „BANKARSTVO"