Гледишта
zasnovanih na revolucionarnoj diktaturi proletarijata, odnosno državnoj prinudi, koliko opšti razvojni pravac. Kvantitatdvoi odnosi su stvar svakodnevne borbe mišljenja i društvenih dogovora u vezi sa potrebcima socijalistioke prakse. Odlučujući je pravac kretanja. I upravo u tom pog ledu komunisti treba da budu n'e samo načisto sa suštinom draštvenih kretanja već i na čelu dmštvene akcije.”
SOCIOLOGIJA br. 1/1968.
PAVLE NOVOSEL: Omladina u suvremenom svijetu; RADOMIR LUKIC: Osnovni problemi omladine; IVAN KUVAČIĆ: Teorijski pristup za shvaćanje suvremene omladine; IVAN LUCEV: Položaj mladih prema stepenu otvorenosti društva d niegovoj pokretljivostd; MIROSLAV RADOVANOVIC: Problem ~prekobrojne” generacije u savremenom jugoslovenskom društvu; MIHAILO POPOVIC: Društvend uslovi i mogućnosti školovanja omladine u Jugoslaviji; IVAN ŠIBER: Analiza potreba srednjoškolske omladine; VELIMIR TOMANOVIĆ: Problemi socijalne diferencijacije u oblasti obrazovanja; DEJAN KUZMANOVIĆ; Izbor škole, odnosno zanimanja posle završene osmogodišnje škole; VOJISLAV ĐURIĆ: Prilog proučavanju socijalne mobilnosti i mobilnosti seoske omladine AP Vojvodine; BORISLAV DIMKOVIĆ: Potrebe obrazovanja i struonog usavršavanja mladih individualndh proizvođača i poljoprivrednih radnika; LEOPOLD ROZENMAJER; Odno si omladine prema roditeljima i vršnjacima i stepen njene kultume aktivnosti; HENRIK KREUTZ; Obrazovna pokretljivost adolescenata i mladih osoba; ANĐELKA ZEČEVIC i VLADIMIR MILIC: Učešće omladine u dmštveno-političkom sistemu Jugoslavije; SLOBODAN BAKIČ: Omladina i dmštvena svojina; S. MILOSEVIC i D. MILJANIC; Neka razmatranja o današnjem položaju d ulozi omladi-
ne u Savezu komunista Jugoslavije i društvu; BOGDAN DENIĆ; Nova levica i američka omladina; SNEŽANA JOKSIMOVIC: Interesovanje za kulturu i umetnost beogradskih srednjoškolaca; JELENA ŠPADIJER-DŽINIC: Sociološki pristup istraživanju maloletndčke delikvendje; G. WURZBACHER i P. LORENZ: Reintegracij a mladih kriminalaca u društvo posredstvom omladinske potkulture. IVAN KUVACIC: Teorijski pristup za shvaćanje suvremene omladine. Časopis ~Sociologija” donosi u ovom broju referate i saopštenja sa trećeg stručnog sastanka Jugoslovenskog udruženja za sociologiju, održanog u Splitu februara ove godme. Među referatima nalazi se i ovaj Ivana Kuvaoića. U prvom delu referata Kuvačić daje jedan shematski okvir koji je, po njegovom mišljenju „... prikladan za shvaćanje nekih općih tendencija u kretanju suvremene omladine”. Za daIje proučavanje omladine po pojedinim zemljama, potreban je, kako kaže autor, niz dopunskih hipoteza po kojima bi se konkretizovao i modifikovao opšti nacrt. ~Za razumijevanje suvremene jugoslovenske omladine svakako je potrebna piše Kuvačić dopunska hipoteza o pasivnosti, koja proizlazi iz činjenice da naši miadi Ijudi vide kako one vrijednosti i ideali s kojima su odrasli, brzo nestaju u sukobu sa stvarnošću. U novije vrijeme je sva naša pažnja usmjerena na tezu da jedino tržište može riješiti problem privredne zaostalosti. Svi smo u žurbi da se što prije uklopimo u novu situaciju, a nitko ne postavlja pitanje, kako se ona odražava u svijesti mladih generacija. Ove generacije koje smo odgajili pod parolom da je jedna od osnovnih prednosti socijalizma u tome što on svakome garantira pravo na rad, danas su suočene s nroblemom masovne besposlice. 0ne vide da se i program socijalne jednakosti sve više menja, jer se klaisne razlike ne smanjuju, već se povećavaju i
693