Гледишта

Pavle Novosel u saopštenjti; „Omladina u savremenom svetu", polazi od pretposlavke da svaku sociologiju omladine mora interesovati objašnjenje ponašanja mladih. Osnovna pristupna kategorija koja će nas dovesti do tog cilja je analiza položaja omladine. Tek analiza njihovog položaja dovešće nas do prave sociološke analize. Moguća je, međutim, i vrto često vidijiva danas, različita polazna pozicija ili, kako to sam Novosel kaže, različita „temeljna inspiracija”. Ili je to pozicija starih ili pozicija samih mladih. Da bi se izbeglo samooptuživanje, za sociologiju omladine najbitnija je analiza društvenog položaja. Osnovne teškoće na tom putu analize proizlaze iz ambivalencije položaja omladine. Prva karakteristika je evidentna: niži status na društvenoj lestvici nego što imaju stariji. Danas se u društvu vrlo često vrše racionalizacije tog položaja, pa se uopštava i govori da je omladina impulsivna, da je uglavnom manje sposobna nego odrasli, da je neiskusna iako čak i te karakteristike ne moraju biti sasvim tačne. Niži status je karakteristika društvene strukture uglavnom u relativno mirnom periodu razvoja. Svaka nagla društvena promena sve sposobnosti omladine izbacuje u prvi plan. Tada se i niži položaj na društvenoj lestvici obično pretvara u visoki društveni status. To je bio primer i naše revolucije. Stalno niži status nam i objašnjava otkuda „večiti bunt” omladine. Mladi su skloni često da izbegavaju prisustvo starijih upravo zato što ih oni podsećaju na svoj niži status. Vrlo česte su pojave jedne vrste kompenzacije. To je stvaranje sopstvenih sredina bez prisustva starijih (hipy kolonije). Druga karakteristika je privrcraen i prelazni karakter položaja omladine. Ona se sprema da zauzme položaj u društvu odraslih. Ta se uloga naziva uloga novicijata. Mlada osoba za ulazak u svet ekonomskog i političkog života mora da stekne neke karakteristike koje nije mogla da stekne u detinjstvu. Tu obično dolazi do sukoba sa starijim na tzv. „sekundamim horizontima”. Mladi čovek mora, ako preuzima ulogu starijili, da uspe u njihovom svetu. Tu se odrasli članovi društva pojavljuju u dvostrukoj ulozi, rekli bismo „saobraćajca na putu”. Oni su savetodavci i pomažu mladima da uđu u svet ekonomije i politike samo dok taj mlad čovek ima vrednosti identične njihovim. Cim malo skrene s puta, „saobraćajac” se javlja u liku vrednosnog sudiie. U „sticaniu identiteta”, pored ovih, javljaju se i druge situacije. Mladi, na primer, sve više žele da se zadrže u privremenom statusu. Osim analize položaja, Pavle Novosel posvećuje u svom saopšteniu dosta pažnje vrednosnoj socijalizadji omladine i problemima položaja omladine u Americi, Sovjetskom Savezu, Kini i nerazvijenim zemljama. Osnovni problemi sa Kojima se omladina svakodnevno suočava kod nas su; problemi restrikcije procesa socijalizacije (tu najviše dolazi do izražaja totalna neadekvatnost celokupnog procesa socijalizacije u školama sa stvamim životom); smanjenje suprotnosti među generacijama (omladina kod nas vrlo često nema prilike da uđe u ekonomske sfere života, jer ne može da dođe do stalnog zaposlenja, to dovodi do ve-

610

DANICA MOJSIN