Гледишта

u Zagrebu koja su u toku posljednjih mjesec dana prikupiii oko dvije istotine novih pretplata za časopis. Izlazeći pred čitaoce u ovako drastićmo reduciranom opsegu, izražavamo nadu da če se uskoro naći rješenje za financijske teškoće u kojima se časopis nalazi, te da će svi priiozi koji su bili pripremIjeni za ovaj broj, a napo-se oni na temu ,Nacionalno, intemacionalno i univerzalno’, moći da iziđu u broju 4 za 1968. godinu. Bila bi svakako zioslutna simboteka ako bi daljnje izlaženje Praxisa bilo onemogućeno upravo uoči broja posvećenog spomenutoj temi. U svakom slučaju, pa i u slučaju da daljnje izlaženje Praxisa bude onemogućeno, njegovi urednici i suradnici i dalje će se dosljedno boriti za stvaralački marksizam d za humanistički socijalizam.” PREGLED br. 4/1968. STEFAN MORAVSKI: Nacrt sistema kriterijuma ocjene; dr STJEPAN LOVRENOVIC; Zanatstvo u okvirima turizma; SMILJA TARTALJA: Antropologija i njeno mesto u sistemu nauka; VLADIMIR PREMEC; Komentar Marxovih teza o Feuerbachu; MILOJE PETROVIĆ: Filozofsko-antropološke dimenzije Marksovog poimanja vremena; ISAK DOJCER: O izraelsko-arapskom ratu; i dr.

PROBLEMI

JANEZ JEROVŠEK; Mehani?am kontrole u različitim tipovima organizacija. „ ... Ko ima u organizacijama kontro : inu funkciju i ko je objekt i ko subjekt kontrole zavisi od toga na kakav način su gmpe stmkturisane u pogledu uticaja i vlasti. U demokratski stmkturisanoj gmpi nosilac kontrole je u največoj men članstvo, u autokratskoj strukturi, rukovodstvo, a u poli-

arhičnoj stmkturi imaju svi hijerarhijski nosioci približno jednaku kontrolu. U autokratskoj stmkturi ima moć nagrađivanja, pre svega, rukovodstvo, u demokratskoj članstvo, u poliarhičnoj svi nosioci u približno jednakoj meri. Veoma verovatno je da će u demokratskoj strukturi na razlike, nastale između stavova, prvo reagovati članstvo, a u autokratskoj prvo mkovodstvo...” „ ... Pojedinac u svojoj ulozi nije kontrolisan samo od organizacije u okvim koje sprovodi svoju ulogu, već i od širih dmštvenih sistema. Neke organizacije su formalno ili neformalno u podređenom odnosu prema dmgim organizacijama ili širim dmštvenim sistemima. Uloge u takvim „podređenim” organizacijama su neformalno definisane od širih socijalnih sistema. Uloga pojedinca je, dakle, u formalno ili neformalno podređenoj organizaciji predmet kontrole sa dve strane: 1. od organizaoije u kojoj pojedinac zauzima određen položaj i ima tom položaju odgovarajuću ulogu; 2. od širih dmštvenih sistema; možemo da kažemo da je ponašanje pojedinaca u svakoj organizaciji određeno i kontrolisano u velikoj meri prema onim normama koje važe u širem dmštvenom sistemu...” DUŠAN PIRJEVEC: Pitanje 0 humanizmu. „ ... Osnovni pojam koji opredeljuje sve dmgo jeste: subjekt svoje akcije. Suština čoveka je za humanizam i u humanizmu razotkrivena i sakrivena u formulaciji; subjekt svoje akcije. Centralna reč je, dakle, subjekt, kome s jeđne strane pripada akcija, sa kojom tek stvamo stupa u dstoriju 1 stiče i čuva svoju istorijnost, a s dmge strane mu pripada sloboda, jer takav subjekt ne može biti objekt tuđe akcije ili manipulacije. U humanizmu je čovek slobodan ! aktivan subjekt i priznati treba da nam se danas takvo opredeljenje čini veoma

1054