Гледишта

ministrativnog perioda još postoje ne samo u odnosima između rukovodstva i članstva, u načinu samoupravnog ponašanja, već i u svijesti jednog broja Ijudi. Cekanje na direktivu je jedna od karakteristika ne samo mentaliteta administrativnog perioda već i mentaliteta i dalje prošlosti koju je karakterisala stroga podjela uloga rukovođenja i izvršavanja. Cekanje na razne organe, a naročito organe mkovođenja može da bude izazvano birokratsko-tehnokratskim elementima koji su samoupravljanje shvatiii kao neku formalnu obavezu, formalno odobravanje njihovih prijedloga sa istim uticajem i ostvarivanjem volje. U izvesnim slučajevima prisutan je strah od raznih posljedica vlastitog opredjeljenja. To može biti izazvano vrlo različitim faktorima, od nesagledavanja vlastitog interesa, nepoznavanja situacije, do birokratsko-tehnokratskih odnosa. Izvjesni pokazuju znake bježanja od odgovomosti pa zato čekaju mišljenje viših mkovodećih faktora. Treba imati u vidu složenost pitanja koje sve više rješavaju radne jedinice i nerazvijeni kulturno-tehnički nivo radnih Ijudi, male mogućnosti svestranijeg sagledavanja problema o kojima se odlučuju. U takvim uslovima javlja se čekanje na mišljenje od nekog za koga se pretpostavlja da može bolje da sagleda razrešenje postojeće protivrječne situacije. Nasuprot pojavi čekanja na direktivu o pitanjima koja su u nadležnosti radnih jedinica imamo slučajeve otpora prema svakom pa i samoupravnom uticaju šireg društva i njegovih predstavnika na samoupravno rješavanje problema u radnoj organizaciji i radnoj jedinici. Otuda se pojavljuje so- : cijalna potreba i zadatak sindikata da omogući samoupravni uticaj između dmštva i radnih organizacija. ; Sprečavanje takvog uticaja dmštva borbom argumenata i na javan naoin izraz je nerazumijevanja, pogrešnog shvatanja smisla samoupravljanja. Ah nije riječ samo o tome već je ponekad u pitanju ostvarivanje Lnteresa neusaglašenog sa društvenim i istorijskim interesima radničke klase. Takvo sprečavanje samoupravnog uticaja šireg dmštva može da skriva ostvarivanje nesocijalističkog interesa koji bi vodio stagnaciji i regresu u pravcu feudalne zatvorenosti radnih organizacija. Da bi sindikat ispunio svoju istorijsku ulogu u sistemu samoupravljanja, on mora da ima relativnu samostalnost djelovanja i u odnosu na dmge dmštveno-političke organizacije. Naravno, potrebna je demokratska koordinacija, dogovori, uzajamno djelovanje, razgraničenja između sindikata i dmgih dmštveno-političkih organizacija. Veza između SK i sindikata u radnim organizacijama i Sire pomoću dirigovane inicijative ne može da stvaralački angažuje sindikalno članstvo u ostvarivanju svoje uloge. štaviše, to je jedna od prepreka sindikalnog angažovanja. Istraživanja indiciraju da su tim vezama skloni određeni člano\i sindikata. Na primjer, 23,0% članova sindikata izjavljuju da su čekali mišljenje rakovodstva SK u radnoj organizaciji prilikom odlučivanja o pitanjima u kompetenciji njihovih radnih jedinica. Prema iskazima anketiranog članstva sindikata, 14,2%

930

DR KRSTO KILIBARDA