Гледишта

tički preuzimati, odnosno koristiti metode istraživanja građanske ekonomske nauke. Mora se imati u vidu nov fenomen koji nastaje u našoj privredi formiranje tržišta kupca, umesto tržišta prodavca, što se javlja kao neminovnost na dostignutom višem nivou razvoja privrede, kada se proizvodi više nego što zahteva minimum egzistencije. To su nove činjenice koje se moraju respekovati, ako se hoće uspešno poslovati. Pored težnji i rešenja kako što efikasnije i ekonomičnije proizvoditi, javlja se potreba za iznalaženjem, pre svega, onih roba koje kupci traže i njih proizvoditi jer se samo one mogu brzo plasirati. Ovo pitanje sve više dobiva na značaju time što se vrši sve veća specijalizacija u proizvodnji, a sve veća diverzifikacija u potrošnji. Dok se ranije sve ono što se proizvede moglo prodati, težište je bilo na proizvodnji; danas, međutim, zaoštravanjem pitanja realizacije, taj primat preuzima prodaja. Ranije je više potrošača dolazilo na jedinicu proizvoda, a danas veći broj proizvoda čeka na jednog potrošača. Stoga je veoma zaoštreno pitanje kvaliteta, asortimana, dezena, oblika i mogućnosti upotrebe. Zahtevi potrošača su sve veći i sve teže im je udovoljiti. Pretežno se traže proizvodi u koje je uloženo više umnog i složenog rada, a manje fizičkog i prostog rada. Sve ovo zahteva i kvalitativne izmene u poslovnoj politici preduzeća. Razvoj politike marketinga u nas. Prelaz s proizvodne na tržišnu orijentaciju zahteva, pre svega, izmenu u poslovnoj politici proizvođača, jer sve ideje za proizvodnju treba da dolaze iz analize tržišta. Ovim prodaja dobiva novu ulogu pošto se za nju širi prostor usled udaIjavanja polova proizvodnje i potrošnje. Radi uspešnog organizovanja analize tržišta, neophodan je timski i organizovan rad. Nužno je vršiti i naučno usmeravanje prodaje, radi čega je neophodno vršiti ispitivanje indeksa moći pojedinih tržišta. Za uspešno organizovanje ovog proučavanja, naglašeno je na simpozijumu, neophodna je interdisciplinama saradnja ekonomije, psihologije, sociologije i srodnih nauka. Poseban značaj dobivaju i kvantitativne (statističko-matematičke) , metode istraživanja. One pomažu objektivizaciji kvalitativnih metoda istraživanja, koje treba da zamene intuiciju i empiriju kao do sada dominirajuće. Sve ovo zahteva institucionalan, naučni, timski, organizovan, kompleksan i kontinuiran rad u preduzeću i u nacionalnoj privredi. Za ovo je, pre svega, neophodan naučno-stručni kadar, čemu se mora pokloniti najveća pažnja. Mora se imati u vidu da je nauka o istraživanju tržišta (marketing) skorog datuma i u svetu (nešto oko pet decenija), a kod nas je tek u začetku. Otuda je još uvek aktuelno pitanje, šta stvarno treba da čini sadržinu (predmet) istra- živanja tržišta. „Otuda i činjenica da danas u literaturi postoji čitava jedna panorama različitih odgovora na ovo ; pitanje. Može se ipak sa velikim stepenom sigumosti tvrditi da je u svim fazama razvitka prakse istraživanja tržišta, i u svim njenim aspektima, u osnovi uvek dominiralo.

1166

BOGDAN ILIC