Гледишта

nastojanje ponuđača da saznaju i potrebe, kupovnu moć, potrošačke navike i običaje, želje, motive, htenja i mišljenja potraživača (mušterija, kupaca i potrošača) njihovih proizvoda i usluga.”i Veoma prisutan, i na simpozijumu često pominjan, problem zaliha nemogućno je rešiti na način kao što neki predlažu (ograničavanjem visine ličnih dohodaka i formiranjem minimalne stope akumulacije, angažovanjem sredstava rezervnog fonda radi rasprodaje i pokrića gubitaka i rasprodaje preko redovne trgovinske mreže). To je mogućno postići samo fizičkom likvidacijom urdštavanjem i novčanom likvidacijom smanjenjem vrednosti zaliha. Fizička likvidacija može se izvršiti rasprodajom, formiranjem preduzeća koja bi prodavala samo tu robu, prodajom te robe na aukcijama (gde treba angažovati i privatnike), sajmovima, preduzećima za otpad i izvozom po dempinškim cenama. Pri smanjenju vrednosti zaliha, i država (smanjenjem poreza na promet i drugih dažbina) i banke (otpisivanjem jednog dela duga) morale bi da snose jedan deo tereta jer su i one velikim delom odgovome ža njihovo stvaranje. Inače, po ovom mišljenju, ako se ne obustavi proces produkcije zaliha (gorka pilula, ali drugog spasa nema), svesno idemo katastrofi. Posebno se govorilo o raznim komponentama savremenog marketinga (industrijski dizajn, razvoj proizvođa, politika asortimana, plasmana, organizacioni problemi distribucije, politika ekonomske propagande) i o problemima vezanim za njegovu organizaciju u našim preduzećima. Uticaj potrošnje na privrednu ekspanziju. Na višem nivou privrednog razvoja potrošnja vuče porizvodnju d preuzima vodeću funkciju. Ona strukturira proizvodnju, diverzifikuje je i vrši njenu valorizaciju. IMeđutim, iako je robna proizvodnja u nas afirmisana kao dominantan oblik privređivanja i dostigla relativno viši stepen, još je značajan udeo naturalnog privređivanja i zadovoIjenja potreba (od 27.000 naselja, 7.000 uopšte nema nikakve prodavnice, mali je broj prodavnica i površina prodajnog prostora prema broju stanovnika u odnosu na druge socijalističke i posebno kapitalističke zemlje i sl. Velike poteškoće leže u tome što postoji značajna prostoma i vremenska neusklađenost ponude i potražnje, i to dobrim delom zbog centralizacije i decentralizacije odluka, zbog subjektivnih uticaja i slično. Tolitika raspodele u nas ne stimuliše domaću proizvodnju. Lična potrošnja je više faktor ekspanzije inostrane proizvodnje nego domaće (visoki lični đohoci koji nisu uvek rezultat rada i zalaganja, obezbeđenje kupovine luksuznih proizvoda koji se iz pomodarskih i drugih razloga kupuju pretežno u inostranstvu. Neadekvatna kreditncmionetama politika ne stimuliše potrošnju stanovništva sa srednjim i niskim ličnim dohocima).

') h r Dragoljub Dragišić, Teorijska fundiranost empiričnih istraživanja potraživača robe i usluga, Zbornik radova za Simpozijum o istraživanju tržišta i organizaciji procesa plasmana, Zagreb, 1968, str. 40,

1167

simpozuum o ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA I ORGANIZACUI PLASMANA