Гледишта

O S V R T I

zđravko mimišić

Ma koliko da je u biti „planetarna misao”, marksizam je danas u Francuskoj integralni deo francuske kulture i nosi neka njena suštinska obeležja. Osnovna karakteristika te kulture uopšte i njene filozofije posebno je izuzetno bogatstvo postupaka, ideja, tokova, strujanja ... prožetih lucidnim racionalizmom galskoga duha 1 ). Ova karakteristika postaje opšte obeležje i savremenog marksizma u Francuskoj u istoj meri u kojoj on raskida niti kontemplativnog dogmatizma i razbija okove oficijelnih interpretacija, zbog čega ga je u celosti teško teorijski jednoznačno odrediti. Ipak postoje neke opšte i teorijske i praktične karakteristike svih francuskih marksista danas: to je stvarno prihvatanje mnogih bitnih stavova istorijskog materijalizma i osnovnih socijalnih ideala marksizma i angažovanje na njihovom realizovanju, Međutim, u filozofskom domenu disperzija gledišta francuskih marksista danas je verovatno veća nego ma gde na svetu, zbog čega su ona praktično nesvodljiva na zajednički imenitelj. Ali i pored svih teorijskih razlika koje dele francuske filozofe

O.Osnovni pravci savremene francuske filozofije su: (1) hrišcsanska filozofija: neotomlzam (J. Maritain, E. Gilson i dr.) i personalizam (E. Mounier, J. Lacroix i dr.); (2) egsitencijalizam (J.—P. Sartre, G. Marcel i dr.); (3) fenomenologija (M. Merleau—Ponty, P. Ricoeur i dr.); (4) strukturalizam (C. Lovi-Strauss, M. Foucault i dr.) i (5) marksizam. Van konstelacija ovih filozofskih ostaje više autora koji originalnošću i teorijskom snagom svoga dela vrše danas relativno veliki uticai; poznatiji od njih su: R. P. Teillard de Chardin (1881—1955), G. Gurvitch (1894—1965), V. Jankelćvitch i dr. Najpopularnija filozofija među intelektualcima u posleratnoj Francuskoj bio Sartrov egzistencijalizam, ali u celosti najveći upliv nnao je i inia marksizam, u prvom redu svojira društveno-političkim pa tek onda Marksovim filozofskim idejama. Po Širini i dubini dejstva marksizam danas daleko prevazilazi sva ostala idejna strujanja u Francuskoj, cim se nametnuo kao jedna od osnovnih tačaka referencije uopšte i savremene francuske filozofije posebno.

FILOZOFSKE KONTROVERZE FRANCUSKIH KOMUNISTA

1183