Гледишта

i njegove istorije” ls ). Njegovi osnovni principi su sledeći; (1) ,/Ne određuje svest Ijudi njihovo biće, već, obmuto, njihovo draštveno biće određuje njihovu svest” 18 ); (2) „način proizvodnje materijalnog života . . . uslovljava proces draštvenog, političkog i intelektualnog života uopšte” l7 ) .. . Itd. Marksistička filozofija je „završena u svojim suštinskim principima”, zato dalji razvoj čovečanstva-saznanja ~ne može eliminirati fundamentalne principe dijalektičkog materijalizma ... već samo dovesti do potpunijeg, bogatijeg dubljeg saznanja ovih principa", tvrdi Politbiro KPF 18 ). Naravno, po Politbirou, svi dobri članovi Partije, filozofi i ostali komunisti, treba da zastupaju ovu koncepciju kao marksističku filozofiju. Podsećamo još na to da ovo nije zvanična koncepcija marksističke filozofije KPF samo iz 1962. godine, već i danas na svim izložbama marksističke literature u Francuskoj brošura „Šta je marksistička filozofija?" deli se i danas u hiljadama primeraka, a njen nominalni autor često daje i autograme. Međutim, na tim istim manifestacijama prodaju se i knjige R. Garodija i L. Altisera, koji takođe dele i autograme . . . Luj Aitiser smatra da nas je „kraj dogmatizma sučelio sa realnošću: da marksističku filozofiju, koju je Marks zasnovao samim aktom zasnivanja svoje teorije istorije, treba velikim delom tek konstituirati, pošto su . . . postavljeni samo njeni temeljni kamenovi. ..” Marksistička filozofija je još u ~stanju neizgrađenosti" l9 ). Ovo je polazna pozicija autora: Marks je, dakle, postavio fundamente marksističke filozofije, ali ona još nije konstituisana (izgrađena). Polazeći od tih osnova, Altiser marksističku filozofiju ili Teoriju definira ovako: „nazivaćemo Teorijom (velikim slovom) generalnu teoriju, tj. Teoriju prakse uopšte, koja je sama izgrađena na osnovu teorije postojećih teorijskih praksa (nauka), koje u ’saznanje' (naučne istine) transformiraju ideološki produkt postojećih 'empirijskih’ praksa (konkretna aktivnost Ijudi). Ova Teorija je materijalistička dijalektika, ona je jedno i isto što i dijalektički materijalizam” 20 ). U suštini, autor ovde kaže daje marksistička filozofija generalna teorija naučnog saznanja ili, dragačije, metodologija (i metoda) naučnog saznanja uopšte. Ona je, prema Altiseru, praktično konstituisana Marksovim zasnivanjem istorijskog materijalizma u „Tezama o Fojerbahu” i „Nemačkoj ideologiji”, dok istorijski ma-

* 5 ) Op. cit., str. 39. I 6) K. Marx —W. Rochet, op. cit., str. 39. ,7 ) Op. cit., str. 40. ,8 ) Op. cit., str. 49—50. ,9 ) Louis Althusser, Pour Marx, Fransois Maspero, Paris, 1965, str. 21. 20 ) Op. cit., str. 169.

1186

ZDRAVKO MUNISIđ