Гледишта

koja prevazilazi konstituisani um a da ga ne razara. Um nije transcendentni poredak, već neprekidna kreacija jednog Ijudskog poretka.” „4. Đijalektički um je momenat racionalne konstrukcije stvarnosti. On nije posmatranje, već konstrukcija jednog poretka. Momenat negativnosti, onaj koji odbacuje već konstituisani poredak i ne prihvata iluziju sveta sačinjenog u celosti van nas i bez nas, jeste suštinski momenat: onaj kojim se potvrđuje jedinstvo istorije prirode i istorije čoveka koje postaje sve veće” 34 ). Ovaj dijalektički um koji se uvek konstituiše Ijudski je produkt, nastao u borbi čoveka za humaniziranje stvaranje Ijudskog, u istoriji, jer samo je njim čovek mogao proizvesti-saznati svet koji je neprobojan-stran svakoj drugoj logici 3s ).

2. [ako nisu jedine, ovo su tri osnovne aktuelne interpretacije filozofskih dimenzija marksizma koje danas zastupaju francuski marksisti-komunisti. Sada ćemo se ukratko zadržati na kritici nekih od bitnih aspekata svake od ovih koncepcija. 3 olitbiro KP Francuske koncipirao je, dakle, jednu svoju interpretaciju marksizma i marksističke filozofije za koju traži da je prihvate bar svi francuski komunisti: konstatujemo, najpre, da je ovo jedan zastareli, u marksizmu danas istorijski prevaziđeni metod političkog arbitriranja u filozofiji i u nauci, zato on i nema znatnijeg praktičnog uticaja čak ni na francuske komuniste, pa evo ni da dva najpoznatija njihova teoretičara-filozofa, L. Altisera i R. Garodija, od kojih je ovaj poslednji čak i član istog Politbiroa koji proklamuje tu svoju oficijelnu koncepciju marksizma. Ovi i drugi autori-komunisti ne prihvataju, dakle, ta gledišta KPF i nasuprot njima konstituišu svoje od ovih znatno ili, čak, i principijelno različite verzije filozofije marksizma. tli ovaj veliki metodološko-politički nedostatak ove zvanične koncepcije marksizma KP Francuske, iako može da indicira, ipak eksplicite ne ukazuje i na karakter sadržaja njenih stavova, zato ćemo se na njima posebno zadržati. ddeli smo da Politbiro KPF tvrdi da je marksizam-lenjinizam ~'z avršen i skladan sistem filozofskih, ekonomskih, socijalnih i političkih shvatanja'”, da je marksistička filozofija „završena u svojim suštinskim principima”, zbog čega dalji razvoj čovečanstva-saznanja ~ne može eliminisati fundamentalne principe dijalektičkog materijalizma .. . već samo dovesti do potpunijeg, bogatijeg, dubljeg saznanja ovih principa 3 6), Konstatujerao odmah

4 ) Op. cit., str. 77—79. 3S ) Op. cit., str. 79—80. M ) W. Rochet, Q u’e st-ce que la philosophie marsiste, op. cit., str. 25 , 49—50.

1189

FILOZOFSKE KONTROVER2E FRANCUSKIH KOMUNISTA