Гледишта

ZDRAVKO MTJNIšIC

1190

da je ovo jedna i istorijski netačna i teorijski neodrživa tvrdnja. Suprotno je, najpre, samoj dijalektičko-istorijskoj biti marksizma proklamovati i insistirati ma kada i ma gde na njegovoj završenosti, kako to ovde čini Politbiro KPF: u tome je osnovni suštinski teorijski nedostatak koji obara ovaj principijelni stav zvanične koncepcije marksizma KPF. Sem toga, on je i istorijski netačan: teorijski marksizam danas nije ~’skladan sistem... shvatanja”’, kako to tvrdi Politbiro KPF, već faktički obuhvata mnogobrojna strujanja, tokove, interpretacije, verzije, orijentacije, koncepcije, pravce... pa čak i škole između kojih, sem neznatnih, postoje ponekad i bitne principijelne razlike. Istorija celokupnog marksizma i njegova situacija danas pruža za ovo obilje dokaza, samo jedan od njih su i različite koncepcije marksizma koje zastupaju francuski komunisti o kojima je ovde reč 37 ). Proklamovati svoju koncepciju marksizma za jedino pravu i istinitu, a sve ostale za leva ili desna skretanja, revizionizme, dogmatizme ili prikrivene svesne diverzije čiji je jedini faktički cilj razaranje marksizma iznutra, kako je to doskora bio čest manir, danas je sve ređa pojava u marksizmu i stvar je najčešće ili velike neupućenosti ili birokratskog mentaliteta koji i tako brani svoj monopol na sve društvene vrednosti uključujući i nauku i filozofiju. Marksistička filozofija je deo marksizma, tvrdi Politbiro KPF; ona je vidimo, posebnije, naučna koncepcija sveta koju čine „dijalektički i istorijski materijalizam”. Dijalektički materijalizam tvrdi da je materija primama a svest sekundarna; da je materija objektivna realnost koju svest odražava; da ovaj svet postoji dijalektički, tj. kao stmkturirana celina u kretanju i razvoju; da je borba suprotnosti inherenta svemu pokretač menjanja i razvoja sveta; da je saznanje odraz . . . Istorijski materijahzam je primena dijalektičkog materijalizma na dmštvo i istoriju, on je „nauka o opštim zakonima dmštvene evolucije” . . . Marksova filozofija je jedan dijalektički i istorijski materijalizam istovremeno, ali to nisu dva dela, sadržajno širi i uži, kako ih postavlja Politbiro KPF, već jedna jedinstvena koncepcija čoveka-prakse-sveta metodološki dijalektičko-istorijski koncipirana... U marksističkoj filozofiji Politbiroa KPF pomešane su, u stvari, neke ontološko-gnoseološke dimenzije teorijskog marksizma, nazvane „dijalektički materi-

37 ) Videti: L. Lombarđo—Radice, Pluraliz am u m a rksističkoj koncepciji, ~Naše teme", 1965, br. 6; V. Sutlić, Prob lematika jedne tipologije marksističkih filoz of i ja,, ..Republika", 1962, br. 6—7.; B. Šešić, Problemi alijenacije ii neka ostvarenja naše filozofije, ~Naše teme", 1962, br.. 7—g; naše radove: Anri Lefevr, „Savremene filozofske teme", 1964,, br. 2, str. 126—129., i Marksizam i filozofija, „Gledišta",. 1968, br. 1.