Гледишта

stvori potrebne uslove za intenzivno privređivanje i slobodnije samoupravne odnose. Samoupravljač ne može realizirati svoje snage i interese ako mu se unaprijed sve propisuje i ako se stvaraju jednoobrazne sheme za obavezno ponašanje i postupanje svake radne organizacije. Očekivali smo da će i na tom području nastupiti prevrati koji će donijeti nove pobjede našoj revoluciji i pridonijeti potpunijem ostvarivanju Marxovih zamisli. Imamo u vidu poznate Marxove stavove o asocijaciji proizvođača, o njihovoj samoorganizaciji, o potrebi da se sloboda u materijalnoj proizvodnji tom ~carstvu nužnosti” ostvari tako ~da udruženi čovjek, udruženi proizvođači, racionalno urede svoj promet materije s prirodom, da ga dovedu pod svoju kontrolu” i da ga obavljaju ~pod uslovima koji su najdostojniji i najadekvatniji njihovoj Ijudskoj prirodi”. Pogrešno se vjerovalo da se ovom zahtjevu udovoljava i tako što se neposrednim proizvođačima prepušta da obavljaju „svoj promet materije s prirodom”, a njihovim opunomoćenicima privrednoj administraciji da to djelovanje drži pod svojom kontrolom i da s njim upravlja. Marx je zahtijevao da se ostvari puna sloboda proizvođača udruženih u radnim organizacijama i njihovim korabinacijama. Oni sami, bez posrednika i tutora, treba da reguliraju i usmjeravaju svoje djelovanje prema svojim interesima i potrebama društva. Na vrijeme smo utvrdili da to možemo postići samo posredstvom decentralizacije odluka i sredstava, što će omogućiti da se privreda u potrebnoj mjeri modernizira, da se reorganizira, da se njeni udruženi proizvođači osposobe za nove funkcije, da se afirmiraju kao dobri privrednici i da se pripreme tako materijalni i društveni uvjeti za nove socijalne preobražaje. Značajni su koraci u tom pravcu učinjeni, ali ipak ne u mjeri koja je potrebna da se udruženi proizvođači oslobode od kontrole i upravljanja drugih i da se „dole” u samoj radničkoj klasi formiraju novi centri društvene ekonomske moći, koji će osigurati brži tehnički progres i brže razvijanje i unapređivanje društvenih odnosa proizvodnje. To nije postigla ni tekuća privredna reforma, pa zato i dolazimo sada u priliku da poticaje za izlaz iz stagnacije i za privredno oživljavanje očekujemo odozgo od privredne administracije, njenih novih paketa mjera i njenog beskonačnog administriranja. Administriranjem smo ostvarili najprije veliku živost, ali i nestabilnost privređivanja; zatim smo administriranjem postigli stabilnost i stagnaciju privrednih kretanja; sada će se novim administriranjem naći vjerojatno izlaz iz stagnacije, ali lako i iz stabilnosti privrede itd. Mnogo je toga u prošlosti bilo nužno.

1079

KARL MARX t SUVREMENA ETAPA NAŠE REVOLUCIJE