Гледишта

ali je sada doista nepotrebno i suvišno. Na dostignutom stupnju razvoja proizvodnih snaga tako rasprostranjeno administrativno reguliranje i usmjeravanje privrednih tokova i privrednog ponašanja i života postaje pretijesan okvir i kočnica bržeg razvoja proizvodnih snaga i produktivnosti rada. Ono sputava proizvođača kao samoupravljača u njegovoj akciji i otuđuje i nadalje od njega upravo one funkcije u kojima se on najviše potvrđuje kao slobodno djelatno biće i kao čovjek. Pred našom je socijalnom revolucijom još uvijek važan zadatak da prevlada poduzetničku strukturu birokratskog socijalizma, koja se tako žilavo i drastično ispriječila progresivnim nastojanjima radničke klase i značajnog dijela njene avangarde. Razgranali su se centri administrativne moći, namnožili „odsutni upravljači”, razvili birokratski postupci. Sve to treba prevladati. U ovoj fazi razvoja to se može postići samo decentralizacijom odluka i sredstava u smislu njihova prenošenja na radne organizacije i njihove jedinice. Nije ta decentralizacija nikakav ideal i samocilj ovog društva. Ona je samo metod i nužan put kojim se mora ići ako se udružene proizvođače kao samoupravljače hoće afirmirati i osposobiti da postižu trajan porast produktivnosti rada, da ostvare više oblike svoga udruživanja i da, najzad, podrede svojoj kontroli društvene odnose prema prirodi i svoje međusobne odnose. Prema tome, pred nama su nesumnjivo novi procesi centralizacije odlučivanja i usmjeravanja privrednih tokova, ali centralizacije koja se rađa na novoj osnovi kao integracija proizvođačkih asocijacija i afirmacija onih oblika udruživanja i privređivanja koje zahtijeva razvijena privreda. Za to je potrebno c da najprije formiramo i razvijemo ovu osnovu. Treba dovesti proizvođače, udružene u radne organiza- cije, u položaj da se osposobljavaju kao privrednici i i bogate kao robni proizvođači. To će ih tek osposobiti da pristupe integraciji svoje djelatnosti i da f centraliziraju svoja sredstva i svoja odlučivanja. A i da bi to čim prije postigli, moramo im omogućiti da r se na mnogo boljoj materijalnoj osnovi i sa neupo- redivo više slobode i poslovne samostalnosti pripre- ■ me za te složene zadatke. Nalazimo se u tom smislu pred ispitom zrelosti. Treba hrabrije otvoriti i energičnije ostvariti novu fazu i: revolucije kojoj je neposredan cilj e k o n o m- -i sko oslobođenje radničke kla s e. .; Treba svijetu tek dokazati da oslobođena radnička e klasa može biti bolji privrednik i od kapitalista, i koje je potisnula u političkim okršajima, i od admi- -i nistracije, koju potiskuje u aktuelnim privrednim i 1 društvenim reformama.

1080

DR ADOLF DRAGICEVIĆ