Гледишта

na samoupravljanje, da adekvatno interveniše i odbrani samoupravna načela u svakom konikretnom slučaju, ne čekajući sinteze i uopštavanja, a osobdito ne praveoi kompromise, i povodeči se za oportunostima. 5. Sindikat je deo društveno-]X>]itičkog sistema kao što su i Savez komunista ili SSRN, komunalni ili skupštinski sistem, društveno samotipravljamje itd. Svi elementi koji konstdftuišu jedam celovit diruštveno-poLitičM sistem nemaju jednak značaj, ne deterniinišu u pojednalkoj meri taj sistem. Drugim rečima, samo jedan element može biti domiaantan i određivati karakter svih ili većine ostaiih. U nas je, načelmo, samoupravljanje podignuto na stepen dominantnog faktora i isuverenog nosaoca dmštvenopolditičkog sistema. Ako je tako, onda nema dilema ni za sindikat, i on se podvodi imperativu samoupravljamja, i on se u sistem ulklapa upravo kao jedan od aktivnih čdndlaca samoupravljanja. Samoupravljanje je, pre svega, jedan objefctivni odnos (tj. društveno-prodrLkcioni odnos), onaj sklop društvenih odnosa u koji se pojedinoi ili grupe uključuju kao u nešto gotovo, dato. Sindikat (doduše, ne samo on) treha da u samoupravljanju otkruva one mehanizme, one tendencije koje mogu samoupravljanje razvijati, usavršiti. Sindikat, dakle, deluje kao subjektivni faktor, podveden je logici samoupravljanja i služi njegovim ciljevima. Stoga su ipogrešna shvatanja oko prevaziđenosti sinddkalne akcdje u uslovdma samoupravljanja (jer to bi onda, u krajnjoj liniji, trebalo da važi za sve društveno-političke organazacije, pa i za Savez komunista), kao i shvatanja o sindikalnoj akciji kao opozicionoj ili nelegalnoj ingerenciji u domenu samoupravnog mehanizma. Nosilac sumnji u samoupravljanje, njegove „devalvacije” i deformisanja, jeste ujedno nosilac pometnji i pasivizacije sindifcalne organizacije. Jedno ide uz drugo i često se krije iza tobože načelne pobune protiv uplitanja sindikata u autonomiju samoupravnih organa. U Savezu komunista danas se nalazi otprilike svaki deseti punoletni građanin SFRJ. Većinu, pak, članova SK čine Ijudi u radnom odnosu. Osnovne organizacije (sada konferencije) SK osnivaju se po radnim organizaoijama, tako je, uopšte uzev, i delovanje komunista znatno parcelizirano. Savez komunista uživa veliki autoritet i uticaj, njegove su sankcije od neuporedivog značaja. Ali u osnovnoj organizaciji SK deluje samo deo radne zajednice. lako su sastanci i konferencije SK otvorerd, većina članova radne zajednice | ostaje izvan političkih procesa i akcija koje on sprovodi. Zato politička emancipaoija sindokata postaje očdglednom nuždom i uslovom doslednijeg razvitka samoupravljanja. Nije nemoguća autonomija delovanja 'sindikata, iako se to delovanje zasniva na idejnim poaicijama 1 programu Saveza komunista. Prd tome ndje reč o prostom funkcionalnom razgraničavanju, već o svojevrsnoj dntegraciji akcija sindikata i akcija Saveza komimista. Čvrsta idejna veza sdndikata i SKJ, neophodna koliko i prirodna, uslov je demokratske realizacije avangardne uloge Saveza komimista, odnosno, učešče radnih Ijudi u sindikalnim aktivnostima

1110

SERGIJE PEGAN I MIJAT DAMJANOVIC