Гледишта

dr miroslava FL A T -S BR-DIMI č

1120

Proučavajući reč „Arbeit”, možemo pratiti razvoj drušštvene jedinke. 1 ) Ako ispitujemo etimološki nastanak ove reči, videćemo čudesan razvoj od indoevropskog korena „Orbho” u značenju „biti bez roditelja" (značenje koje se do danas održalo u mađarskoj reči „Arva" „siroče”), preko germanskog neprelaznog glagola „Arbejo” „biti bez roditelja pa stoga prinuđen na težak rad”, do Luterovog „Erbeit” u značenju „napor”, „trud”; gotska reč „Arbais" od istog indoevropskog i germanskog korena ima značenje „nužda”. Moglo bi se reći da se već u ovom semantičkom razvoju naziru sva ekonomska i filozofska značenja i objašnjenja i sve rasprave izazvane pitanjem ~šta je rad?” Š. H. de Sen Simon proglasio je da je rad „izvor svih vrlina” 2 ). Ova parola je za 1823. godinu, kada je Sen Simon napisao „Catechisme des industriels”, bila svakako revolucionarna i svi Marksovi biografi se slažu da je neospomo privukla pažnju Marksa srednjoškolca, studenta i budućeg zeta sensimoniste Ludviga fon Vestfalena, Proučavajući dela Davida Rikarda, Karl Marks je crvenom olovkom označio rečenicu ~rad .. . izvor svih vrdnosti”. 3 ) Ispitivanje suštine rada Karl Marks je shvatio kao bitan probiem nauke. Zato ističe neophodnost proučavanja i utvrđivanja karaktera rada koji izaziva protivrečnosti između rada i kapitala i uzroke zbog kojih rad proizvodi bogatstvo za bogataše i siromaštvo za radnike, te je smatrao za potrebno da izvrši analizu kategorija rada koje je do tada postavila ekonomska teorija. Marks kaže; „Rad se pojavljuje u nacionalnoj ekonomiji samo u obliku delatnosti koja proizvodi zaradu”, i dalje navodi: „Nacionalna ekonomija skriva otuđenje u radu time što ne posmatra neposredno odnos između radnika (rada) i proizvodnje. Svakako, rad proizvodi čuda za bogataše, ali proizvodi ogolićenje za radnika. . . .baca jedan deo radnika natrag na varvarski rad, a drugi deo radnika pretvara u mašine. Proizvodi misao, ali proizvodi glupost, kretenizam za radnika.” 4 ) U svojim raspravama sa P. Ž. Pmdonom, koji svoju doktrinarsku kritiku zasniva na razmatranju opravdanosti privatnog vlasništva nad sredstvima za pro-

') K. Marx, Oekonomisch-philosophische Manuskripte, Marx—Engels Werke, Gesamtausgabe, Berlin, 1932, Bd. 3, str. 108. 2 ) C. H. de Saint-Simon, Catechisme des industriels, Oeuvres completes,. Paris, 1841, str. 48. 3 ) Aus den Excerptheften, MEGA 3, str. 497. Zanimljiva je Engelsova pri*medba uz englesko izdanje ~Kapitala”: ~Engleski jezik ima tu prednost: da za dve strane rada ima dve različite oznake! Rad koji stvara upotrebne: vrednosti i koji je kvalitativno određen zove se ~Work”, nasuprot rečii ~Labour”; rad koji stvara vrednost i koji se meri samo kvantitativno zoves se ~Labour” nasuprot reči ~Work”, Nd. str. 14. Kasnije, u ~Gotskom: programu” Marks piše: ~Rad niie izvor svog bogatstva. Priroda je izvor? upotrebnih vrednosti isto toliko koliko i rad, koji i sam niie ništa drugc: do ispoljavanje jedne prirodne sile, Ijudske radne snage y '. (Nd. Diet?: Verlag, Berlin, 1955. str. 17). 4 ) K. Marx, Oekonomisch-philosophische Manuskripte, n. d. str. 46.