Гледишта

Nesigurnost uslova života i rada muči radnika više od siromaštva. To se vidi iz niza prideva uz reč „Arbeiter”: „arm” (siromah), „brotlos” (bez hleba), „ausgebeutet" (eksploatisan), „iiberfliissig" (suvišan) 38 ), ~auf das Pflaster geworfen” (bačen na ulicu) 39 ) itd. Posebno su zanimljivi relativno retki izrazi kao „freier Arbeiter” (slobodan radnik) 40 ), „freier Lohnarbeiter" (slobodni najamni radnik) i „vogelfreier Proletarier” (proleter slobodan kao ptica) 4l ). „Frei” (slobodan) ovde označava slobodu od određenog gospodara (nasuprot robu) i slobodu od poseda sredstava za proizvodnju. Da bi zaradio sredstva za život, radnik prodaje jedinu svojinu koju može da otuđi radnu snagu, te ga ponekad nazivaju „Arbeitskraftbesitzer" (vlasnik radne snage), „Eigentiimer des Arbeitsvermogens” (vlasnik radnog imanja) ili „Besitzer der Arbeitskraft" (vlasnik radne snage) 42 ), „Handler der Arbeitskraft” (trgovac radne snage), „Verkaufer ihrer Ware, der Arbeitskraft" (prodavac robe, radne snage)43), ~Warenverkaufer iiirer Arbeitskraft” (prodav ci robe, radne snage), „Verkaufer ihrer selbst” (prodavci sebe samih), pa i „Austauschsetzende” (onaj koji utvrđuje razmenu), „Tauschwertsetzende” (onaj koji utvrđuje prometnu vrednost), „Durch den Tausch erhaltende" (oni koji primaju posredstvom razmene) ili „Austauscher" (razmenjivač). 44 ) U delima Karla Marksa i Fridriha Engelsa sve do „Manifesta", „Arbeiter" je još identificiran sa „Arbeitskraft” (radna snaga), njega prodaju kao svaku drugu robu i njegova vrednost raste i pada kao i vrednost svake druge robe. Radnik postaje utoliko siromašniji ukoliko proizvodi više bogatstva, on postaje utoliko jeftinija roba, ukoliko stvara više robe. 45 ) Upravo sa stvaranjem i razvojem Ikapitalizma stvaraju se i najamni radnici. U prekapitalističko doba „Lohnarbeiter" je bio ređa pojava, a u doba kapitalizma postaje pretpostavkom proizvodnje. Stvaranje najamnih radnika je ogroman proces koji se nastavlja u okviru kapitalističkog načina proizvodnje i konkurencije. Međutim, konkurencija nastaje i među saimim radnicima, jedan nudi svoju radnu snagu jeftinije od drugog. U opisivanju tog procesa Karl Marks i Fridrih Engels uglavnom upotrebljavaju

3 der arbeitenden Klasse in England, n. d,, otr, jii j7l. 3S ) K. Marx, Das Kapital, n. d., I, str. 550. *') r^fgg^j Grundrisse der Kntik der Politischen Oekonomie, n. d., 11 ) Isto, str. 402. ") K. Marx, Das Kapital, n. d., I, str. 280. “) F - Engels, Das Kapital, 111, Vorwort, str. 17. n ) K. Marx, Grundrisse der Kritik der Politischen Oekonomie, n. d,, str. 406. u ) K. Marx, Oekonomisch-philosophische Manuskripte n, d., str. 33

1127

TERMINI ~RAD" I „RADNIK” U DELIMA KARLA MARKSA I FRIDRIHA ENGELSA