Гледишта

termin „Arbeiter”, a veoma retko „Lohnarbeiter” ili „Proletarier” 46 ). U kapitalizmu se potcenjivanje čoveka u radniku izražava gotovo isključivo rečju „Arbeiter”. Kapitalist posmatra radnika kao sredstvo za proizvodnju viška vrednosti. „Arbeiter” postaje „Knecht des Kapitals” (sluga kapitala), 47 ) „abstrakte Tatigkeit” (apstraktna delatnost), „Bauch” (trbuh) 48 ). Kada ne radi, ne dobija ni nadnicu, jer on, prema shvatanju kapitalista, ne postoji kao čovek, već samo kao radnik. aßdnik je „unsinnliches bediirfnisloses Wesen” (nesvesno stvorenje bez ikakvih potreba), „blosser Arbeiter” (prosti radnik) 19 ), ~die Arbeit” 30 ), ~die Arbeitskraft” (radna snaga), „Trager der Arbeitskraft und der lebendigen Arbeit” (nosilac radne snage i živoga rada) 51 ). Prezir kapitalista prema čoveku u radniku pokazuje se time što ga oni smatraju mašinom s2 ), stvari, materijalom, životinjom ih robom. Buržuji ne vide u radniku čoveka, „sondem Hande” (nego ruke). 53 ) Pored sveg iskorišćavanja i podjarmljivanja, radnik se odlikuje karakteraim kvalitetima koje njegov eksploatator nema (i u ovim kontekstima Marks i Engels upotrebljavaju samo „Arbeiter"); radnik je sačuvao više Ijudskog dostojanstva, a klasnom borbom razvija se ~das Selbstgefiihl der Arbeit” 54 ), samosvest o radu. Reč „Arbeiter” igra veoma veliku ulogu i u marks-engelsovskim opisima klasnih borbi. Radnici mogu da ispune zadatak uništenja eksploatatorske klase samo zajedničkom akcijom. U ovim kontekstima se retko kada upotrebljava „Proletarier”, a gotovo nikada „Lohnarbeiter”. Međutim, opisivanje protivrečnosti između kapitalizma, društvene proizvodnje i individualnog prisvajanja vrši se isključivo na primerima uz upotrebu termina „Lohnarbeiter” i „Proletarier”. Proleterska revolucija rešava ove protivrečnosti tako što ukida privatnu svojinu nad sredstvima proizvodnje, radnici su oslobodeni eksploatacije, više nema eksploatatora i eksploatisanih, svaki čovek je „Arbeiter” i ~produktive Arbeit” više nije klasna distinkcija. 55 ) No, čim prelaze na izlaganje o borbi radničke klase, Marks i Engels upotrebljavaju termin „Proletarier”,

46 ) Isto, str. 43—44; Lage der arbeitenden Klasse, n. d., str. 306. * 7 ) Isto, str. 42 <8 ) F. Engels, Die Lage der arbeitenden Klasse in England, n. d., str. 369. 49 ) K. Marx, Gmndrisse der Kritik der Politischen Oekonomie, n. d., str. 408. 50 ) K. Marx, Oekonomisch-philosophische Manuskripte, n. d., str. 33. 51 ) Isto, str. 36. 52 ) Isto, str. 42. M ) K. Marx und F. Engels, Ueber Malthus, Dietz Verlag, Berlin, 1956, str. 111; K. Marx, Das Kapital, I n. d., str. 191, 602; 11, str. 166; F. Engels, Die Lage der arbeitenden Klasse in England, n. d., str. 454. s<) K. Marx, Das Kapital, n. d., I, str. 689. M ) K. Marx, Das Kapital, 11, n. d., str. 371, 372, 375, 384.

1128

DR MIROSLAVA FLAJŠER-DIMIC