Гледишта

jer kao proleter, kao radna sirotinja i radnici koji misle, oni u piwom redu žele svoju slo'bodu. Sto vdše raste svest radnika o neophodnosti borbe, što više se zalažu za tu borbu, tim više postaju „echte, leibhaftige Proletarier” (pravl, istinski proleteri). s6 ) Jasnu razliku između „Arbeiter", „Lohnarbeiter” i „Proletarier” možemo uočiti i proučavanjem prideva koje Karl Marks i Fridrih Engels upotrebljavaju uz ove imenice. „Arbeiter” je opšta reč, dok „Lohnarbeiter” i „Proletarier” već sadrže svoje osobenosti. Stoga je uz „Arbeiter” mnogo lakše dodati razne prideve; osim toga, već i etimološki ova reč je vezana uz pojam rada. Svojstva rada koja se ogledaju na radniku opisuju se jedino rečju „Arbeiter”. Zanimljivo je da se pridev „produktiv" pojavljuje samo uz „Arbeiter”, nikada uz „Lohnarbeiter" ili ~Proletarier”. Termine „einzelne Arbeiter” (radnici pojedinci) i „vereinigte Arbeiter” (ujedinjeni radnici) Marks upotrebljava u vezi sa načinima proizvodnje samo u „Skicama kritike političke ekonomije" s7 ) i u „Kapitalu" sB ). U ostalim delima termini: „der vereinigte Arbeiter" i „der einzelne Arbeiter” odnose se na pripadnost radnika organizovanim radničkim pokretima. U kasnijim delima „vereinigte Arbeiter” ustupa mesto terminu „sozialistische Arbeiter”. Karl Marks i Fridrih Engels služe se nizom prideva da bi razlikovali pojedine kategorije radnika, bilo da rade na polju ili u gradu, u industriji ili trgovini. I u ovim kontekstima „Arbeiter” ima prednost. Retko se nalaze „Industrieller Proletarier” (industrijski proleter) s9 ), „landlicher Lohnarbeiter” (poljoprivredni najamni radnik) 60 ) ili „komerzieller Lohnarbeiter” (najamni radnik u trgovini) 6l ). Međutim, uz „Arbeiter” nalazimo prideve kao „stadtischer”, (gradski), „agrikol” (poljoprivredni), „ackerbauend” (zemljoradnički) 62 ), „bergbauend” (rudarski), „merkantil” (merkantilni) ili „kaufmannisch” (trgovački)63). Za oznaku industrijskog radnika Karl Marks i Fridrih Engels upotrebljavaju složenicu „Industriearbeiter”; „Industriearbeiter” razlikuje se od nekvalifikovanog ili pomoćnog radnika višim stupnjem kvalifikovanosti i intelektualnog razvoja, a i bolje je plaćen za svoj stmčan rad. Industrijski radnici su najnapredniji u okvim radničke klase, a bolje znaju za svoja prava od radnika u rudnicima ili poljoprivredi. Prema podacima Nemačke akademije nauka u Berlinu,

“) F - Engels, Die Lage der arbeitenden Klasse in England, n. d., str. 291. 57 ) N. d. str. 196—197. K ) N. d., I, str. 280, Die Lage der arbeitenden Klasse in England, n. d., str. “) K. Marx, Das Kapital, n. d., I, str. 648. ai ) Isto, 111, str. 210, 303, 307. “) E. Engels, Die Lage der arbeitenden Klasse in England, n. d., str. 459. M ) Isto, str. 353.

1129

TERMINI ~RAD" I „RADNIK” U DELIMA KARLA MARKSA I FRIDRIHA ENGELSA