Гледишта

„Industriearbeiter” se pojavljuje u delima Karla Marksa i Fridriha Engelsa samo 18 puta, a od toga 10 puta u Engelsovom „Položaju radničke klase u Engleskoj". Marks i Engels mnogo češće upotrebIjavaju reč „Fabrikarbeiter”. U delu „Položaj radničke klase u Engleskoj” Engels upotrebljava reč „Fabrikarbeiter” samo za oznaku radnika engleskih predionica i tkačnica. U kasnijim delima i Marks i Engels upotrebljavaju ovaj termin pri opisivanju svih kategorija fabričkih radnika, oni su „konzentrierte massenhafte Arbeiter” (masovno koncentrisani radnici), 64 ) koji čine srž radničkog pokreta. U fabrici su najrazvijenije suprotnosti između kapitalista i radnika, a proleterska svest je veoma jaka; fabrički radnici su deca revolucije, oni su inteligentniji i napredniji od radnika u poljoprivredi, rudarstvu i sl. U delima Marksa i Engelsa pojavljuje se, naravno, i veoma velik broj složenica koje označavaju razne grupe radnika: „Kohlenarbeiter” (radnici u rudnicima uglja), „Bauarbeiter” (građevinski radnici), „Eisenarbeiter” (radnici u železari), „Silberarbeiter” (prerađivači srebra), „Goldarbeiter” (zlatari), ~Erdarbeiter” (zemljoradnik). Upotrebljavaju se i složenice prema mestu zaposlenja: „Fabrik-, Baumwollfabrik-, Eisenbahn-, Bauarbeiter” (fabrički radnik, radnik u fabrici pamuka, železnički i građevinski radnik); „Berg-, Bergwerks-, Gruben-, Kohlengrubenarbeiter” (radnik u rudniku, u jami, u rudniku ugIja) 65 ); „Land-, Ackerbau-, Agrikulturarbeiter” (radnik u polju, zemljoradnik i radnik u poljoprivredi), pa čak i „Ackerbautaglohner” (nadničar u poljoprivredi) i „Ackerbauproletarier” (zemljoradnik-proleter). 66 ) Nazivi za radnike u poljoprivredi odnose se na najamne radnike i često se u tekstu suprotstavIjaju industrijskim i fabričkim radnicima. Najamni radnik u kapitalizmu živi na selu i on je proleter koji vrši najamni rad. lako eventualno poseduje razboj, on se ipak smatra pripadnikom radničke klase, jer je taj posed minimalan, on je proleter jer je njegovo opšte stanje tako bedno i prihod od razboja, tj. sporednog zanimanja, tako neznatan i nesiguran da je on, u stvari, jedan od najsiromašnijih proletera; njegova proleterska svest je najviše zaostala, jer su radnici na selu i suviše raštrkani. U sličnoj situaciji nalazi se i „Hausarbeiter”, koji se pominje deset puta na petnaest strana „Kapitala" 67 ). To su radnici koji u svom seoskom domu rade za manufakturnog gospodara, i Marks ovu vrstu radnika smatra prelaznom pojavom između feudalizma i kapitalizma.

64 ) K. Marx und F. Engels, Ueber Malthus, n. d., str. 106. 65 ) K. Marx, n. d., I, str. 601—602. 66 ) Isto, str. 641. 67 ) N. d., str. 404—409.

1130

DR MIROSLAVA FLAJSER-DIMIĆ