Гледишта

U istu prelaznu kategoriju spada i „Manufakturarbeiter” 6S ). „Manufakturarbeiter” gotovo uvek poseduje nekakvo oruđe za proizvodnju, živi na selu i često je vlasnik komada zemije. Njegov odnos prema poslodavcu je još patrijarhalan; on je zanatlija, tj. zavisi od svoje veštine rukovanja alatom, u većini slučajeva razbojem. No razvoj kapitalizma podriva njegov položaj, mašinski rad ga uništava i on postaje radnik bez poseda „Proletarier”. Na početku manufaktumog perioda broj manufakturnih radnika je znatan, dok na kraju istog perioda manufakturni radnik prerasta u industrijskog radnika. U toku ovog perioda pojavljuju se pojmovi „Teilarbeiter” 69 ) i „Detailarbeiter" 70 ) (radnik na komad), ali i delatnost radnika koje Marks i Engels označavaju ovim terminima preuzima mašina i oni postaju proleteri. U doba manufakture već počinje kapitalistički oblik proizvodnje-kooperacija. Pojavljuje se termin „Gesamtarbeiter” 71 ), koji označava skup radnika u kooperaciji; Marks i Engels pod „Gesamtarbeiter" podrazumevaju kako sve radnike u manufakturi, tako i u fabrici sa modemim mašinama. Osim toga „Gesamtarbeiter” se pojavljuje u delima Marksa i Engelsa i za oznaku gmpe radnika koji proizvode istu robu; „Gesamtarbeiter" označava ponekad takođe skup radika uopšte, tj. radničku klasu. Za oznaku radničke klase Karl Marks i Fridrih Engels služe se i terminom „Arbeit”, koji tada stoji nasuprot terminu „Kapital”. Inače se termin „Arbeit” ne upotrebljava često u značenju „Arbeiter” 72 ), mada se u delima Marksa i Engelsa pojavljuju konstmkcije kao ~der Kampf der Arbeit gegen die Arbeit” (borba radnika protiv rada), „Konkurrenz der Arbeit untereinander” (međusobna konkurencija radnika), ~Schwindsucht die Krankheit der Arbeit” (sušica, bolest rada) ili „Die Arbeitsassoziation ist die Organisation der Arbeit” 73 ) (asocijacija rada je organizacija radnika). U prvom tomu „Kapitala” Karl Marks upotrebljava i termin „Durchschnittsarbeiter”, koji mu služi za izražavanje prosečne veličine produktivnosti radnika u jednoj grani proizvodnje ili ukupnoj proizvodnji. Termin „Musterarbeiter” opisuje primemog radnika sa stanovišta kapitaliste, dok „Bearbeiter” kod Marksa znači „zemljoradnik” ili „mdar”. 74 ) Marks upotrebljava još i složenice „Lohndiener” i „Lohnbauer (sluga i seoski sluga) 7s ), dok se termin „Lohnarbeiterin (najamna radnica) pominje samo

“) Isto, str, 223. 6S ) Isto, str, 284, 286, 294, 302. 70 ) Isto, str. 289. 71 ) Isto, str. 286. 7 -) K. Marx, Oekonomisch-philosophlsche Manuskripte, n. d., str. 85. ") F. Engels, Die Lage der arbeitenden Klasse in England, n. d., str. 486. 7I ) K. Marx, Das Kapital, I, str. 639. 73 ) Isto, str. 185.

1131

TERMINI ~RAD" I „RADNIK” U DELIMA KARLA MARKSA I FRIDRIHA ENGELSA