Гледишта

nih struktura etatističkog socijalizma sa proklamovaruro socijalističkim ciljevima i idealima socijalne pravde je omiljena tema građanskih sociologa i politikologa. Mada nam je slika tog društva u opštim konturama poznata, mi nemamo preciznu, naučnu informaciju o socijalnoj strukturi prelaznog perioda pa, prema tome, ni naučno fundiranu koncepciju o povezanosti i odnosu između administrativnog i samoupravnog društva u socijalizmu. Uprkos ovom našem ignorisanju socijalne strukture prelaznog peri-t oda, poznavanje strukture i njene transformacije je od fundamentalnog naučnog i političkog značaja. Koliko su danas predstave o strukturama nepotpune i neargumentovane, čak i u delima velikih istraživača, pokazaće nam nekoliko primera, Pomenuću deio Eriha Froma koji je od jugoslovenske publike dobro primljen zbog njegove izvara redne dijagnoze savremenog kapitalizma, njegovog objašnjenja protivrečnosti egzistencijalne situacije savremenog čoveka. Pa ipak u Fromovim delima nalazimo tezu da se skala socijalnih razlika karakteristična za kapitalizara u autoritamom sistemu staljinizma (čija socijalna struktura ima, hteli mi to ili ne hteli, zajedničkih crta sa socijalnom strukturom jugoslovenskog dmštva u periodu administrativnog socijalizma) ne smanjuje, nego se povećava, kao što se i sama eksploatacija u ovom sistemu povećava. Mi smo danas svedoci situacije da se i u našem savremenom druši tvu u fazi privredne i dmštvene reforme vrši socijalno diferenciranje unutar do sada relativno homogenih soci 7 jalnih stratirma ili duž čitave socijalne lestvice. Mada bi to diferenciranje trebalo da rezultira iz ličnog rada, ono rezul* tira d iz dmgih faktora. Poređenje stmktora ovih dveju razvojndh faza jugoslovanskog dmštva je dzuzetno teško ne samo zbog odsustva podataka već i zbog toga što su u fazi administralivnog upravljanja privilegije, tipične za zatvoreno dmštvo, kamtrflirane i prikrivene birokratskim i etatističkim mdstifdkacijama. Uz ito, pokazatelji položaja pojedinaca i gmpa u draštvu u kojem stražari postaju njegov najbrojniji deo teško se daju prevesti na jezik savremene statistike. Pa ipak, mnogi jugoslovenski socicn lozi, uzbuđeni nekim činjenicama, dolaze do zaključka da se socijalno-ekonomska nejednakost u savremenom jugo. slovenskom dmštvu, u poređenju sa fazom administrativ, nog socijalizma, naglo povečala. Prerano bi bilo tvrditi da je taj zaključak tačan ili netačan, ali je očevidno da ne raspolažemo potjpunim i objektdvnim podacima o položaju s\dh dmštvenih gmpa u svakoj od ovih razvojnih faza jugoslovenskog dmštva. Bez obzira na to da li su ove ocena tačne ili netačne, one predstavljaju osnovu za davanja ocena čije je implikacije teško predvideti. Oslobađanje od ideologiziranja, otkrivanje stvamih odnosa kroz naučna istraživanja, utvrđivanje objektivnog položaja pojedinili delova dmštva, sagledavanje istine je ne samo naša obaveza pred naukom ili politička neophodnost veo i obaveza pred istorijom i vremenom kome pripadamo.

1136

DR VLADIMIR MILANOVIĆ