Гледишта

DR ALEKSANDAR VACIC

1154

ekonomske politike. Zajednički naučni i društveni okvir tih razmatranja predstavljali su momenti koji su problem položaja Jugoslavije u međunarodnoj podeli rada poslednjih godina učinili jednim od najznačajnijih za daIji razvoj jugoslovenske privrede. Iz tih razloga se referati pripremljeni za skup, kao i diskusija u toku njega, globalno uzev, mogu oceniti najpre kao kritička ocena posleratnog razvoja Jugoslavije, a zatim kao nastojanje da se ukaže na puteve i metode intenzivnijeg i efikasnijeg uključivanja zemlje u međunarodnu podelu rada i posledice koje iz takve orijentacije mogu proisteći i proističu. U daljem izlaganju zadržaćemo se i na jednom i na drugom, razumljivo, u granicama koje određuje karakter napisa.

I Striktno govoreći, neadekvatno je govoriti o „uključivanju Jugoslavije u međunarodnu podelu rada", pošto takav stav implicira da ona u nju nije uključena. Međutim, iako se po stepenu svoje uključenosti u međunarodnu razmenu ; i danas ne može meriti ne samo sa najrazvijenijim zemIjama već ni sa svojim srednjerazvijenim susedima, Jugoslavija je u toku posleratnog perioda višestruko intenzivirala svoje veze sa privredama drugili zemalja. Ako c kao ilustraciju u tom pogledu navedemo, na primer, veličinu izvoza po stanovniku, podatak da je on u Jugosla- viji 1966. godine iznosio 61 dolar, izgleda dosta skromno c ako se upoređuje, recimo, sa Švedskom (497), Švajcarskom r (450), Zapadnom Nemačkom (289), pa čak i Austrijom r (200) i Italijom (116), koliko je iznosio izvoz ovih zemaIja 1964. godine. Ali i vrlo impresivno ako se ima u vidu r da je 1937. Jugoslavija izvozila po stanovniku svega 8 dolara. Slično stoji i sa uvozom koji je u istom periodu po- -< rastao od 7 na 81 dolar. 2 )

S obzirom na visinu nacionalnog dohotka po stanovniku, ovi f podaci govore da je jugoslovenska privreda i te kako o uključena u međunarodnu podelu rada, zbog čega se pravi f problem ne sastoji u njenom uključivanju, već u preva- -j zilaženju sadašnjeg oblika njene uključenosti, koji ima za, n posledicu ozbiljan deficit u spoljnotrgovinskom bilansu n i značajno odlivanje nacionalnog dohotka u inostranstvo. ,c Visina tog deficita, koji je postepenim narastanjem u n toku niza godina sve više pritiskivao nacionalnu privredu, ,r tako je značajna da se on ne može kompenzirati pozitivnim saldom na sektoru usluga, pre svega turističkih, kao o što, s druge strane, nesunmjivi rezultati na planu pobolj- -[ šanja strukture međunarodne zemlje iz istih razloga do- -c

:) Ekonomika Jugoslavije, II deo, „Informator", Zagreb, 1968, str. 351 i 353. .C