Гледишта

bijaju znatno relativniji karakter. 3 ) Celu sliku čini još tamnijom podatak da je u međuvremenu kurs dinara prema dolaru neprekidno padao, tako da njegova sadašnja vrednost (1 dolar = 12,50 novih odnosno 1.250 starih dinara) čini svega 4% prvobitne (1 dolar = 50 dinara). lako je ovakav trend nesumljivo bio jedan od činilaca koji su omogućili visoku stopu privređnog rasta Jugoslavije posle rata pošto je izvesno da se isključivo na osnovu domaće akumulacije takav tempo rasta ne bi mogao ostvariti nema nikakve sumnje da hroničan karakter deficita spoljnotrgovinskog i platnog bilansa baca senku i na rezultate unutrašnjeg privrednog razvoja. Ceo problem je utoliko složeniji što, i pored delovanja niza faktora koji se mogu tretirati kao prolazni, egzogeni ili neekonomski, između izrazito povoljnih rezultata na unutrašnjem planu privrednog razvoja i izrazito nepovoljnih na spoljnom postoji zavisnost koja nema karakter slučajnosti. Za mesto Jugoslavije u međunarodnoj podeli rada, naime, od posebne su važnosti dve karakteristike njenog posleratnog privrednog razvoja. Jedna se tiče tempa privrednog rasta, a druga opšte proizvodne orijentacije zemlje. Kada je reč o prvoj, može se reći da se visoka stopa privrednog rasta smatrala jednim od osnovnih ako ne i osnovnim ciljem privrednog razvoja, pošto se u visini stope rasta, samoj po sebi, video dokaz superiomosti socijalizma nad kapitalizmom. Imajući u vidu da se takva stopa nije mogla ostvarivati samo na osnovu domaće akumulacije, čak ni po cenu dugoročnog suzbijanja lične potrošnje, odnosno vrlo visoke stope akumulacije, privredni razvoj Jugoslavije finansiran je u znatnoj merd jednim delom sredstvima iz domaće emisdje, a dmgim sredstvima iz međunarodnih izvora. Na taj način cena visoke stope privrednog razvoja, zakonito, a ne slučajno, bile su konstantne inflatome tendencije na unutrašnjem planu i porast deficita platnog bilansa na spoljnom. Kumulativno dejstvo oba faktora sistematski je dovodilo do pogoršanja položaja Jugoslavije u međunarodnoj razmeni i sukcesivno obaralo kurs nacionalne valute prema inostranim. Ovakav trend, s dmge strane, potenciran je i übrzavan opštom proizvodnom orijentacijom privrednog razvoja zemlje. Porast zaduženja prema inostrastvu i delimično finansiranje investicija iz emisije, naime, predstavljaju nužno zlo za svaku privredu koja ima ambicije da izađe iz zatvorenog kmga privredne nerazvijenosti (nizak stupanj privrednog razvoja mali nacionalni dohodak po stanovniku nedovoljna akumulacija spor tempo privrednog razvoja). Otuda ta dva pratioca privrednog razvoja ekonomska teorija tretira kao zakonite bolesti privrede koja sazreva. Da

3 ) Od pretežnog izvoznika poljoprivrednih i primamih industrijskih proizvoda (pre svega sirovina) i pretežnog uvoznika robe široke potrošnje, delom reprodukcionog materijala i najmanje opreme, Jugoslavija je u savremenoj etapi izvozmk ne samo poljoprivrednih proizvoda već i, u približno istoj meri, izvoznik industrijskih proizvoda srednjeg i visokog nivoa obrade i, što je posebno značajno, izvoznik opreme i prevoznih sredstava, a uvopnik, pre svega, reprodukcionog matenjala i opreme, a tek onda potrošnih dobara. Bliže o tome vidi: Ekonomika Jugoslavije, II deo, „Informator", Zagreb, str. 355—357.

1155

JUGOSLAVIJA I MEĐUNARODNA PODELA RADA