Гледишта

o radničkom pokretu u 1966. godini, koju je priredio Milan Vesović. „Brilozi za istoriju socijalizma” svojim bogatim i raznovrsnkn sadržajem, na solidnom naučnom nivou, ali u isto vreme vanredno interesantnim, 'svakako če pobuditi interesovanje ne samo uskog kruga stručnjaka več i svih onih kojima je temaitika istorije radničkog pokreta i sooijalističke misli blMka. Ujedno, zbog svega što je rečeno, bilo bi veoma korisno kada bi ova značajna publifcacija izlazila u kraćim vremenskim razmacima. nosioci borbe protiv ikolonijalizma i imperijalizma, a za stvaranje i učvršćenje nacionalnih i državnih zajednica i za svestran društveno-ekonom ski razvitak -svojih zemalja. Reč je znači o akterima dva revolucionama međusobno čvrsto povezana procesa, koji daju osnovni pečat savremenoj epohi. Na jednoj strani buran porast snaga radničkog pokreta i prodor socijalizma, ne samo kao idejno-političkog činioca već i kao dru š tveno-pol itičkog sistema, predstavljao je i predstavlja faktor podsticanja, übrzanja i olakšanja borbe nacionalnooslobodilačMh pokreta. S druge strane, trijumf antikolonijalne revolucije donosi nov raspored socijainih i politiokih snaga u svetskim razmerama d otvara nove mogućnostd d perspektive razvoja socijalizma u svetu. Otuda je za razumevanje krupnih društveno-političkih promena u savremenom svetu, u čijim osnovama stoji nacionalna emancipacija doskora kolonijalno porobljenih naroda d snažan prodor novih, sooijalisLičkih oblika 'dnuštvene organizacije d odnosa, nesumnjivo, od značaja poznavanje radničkih i nacionalnooslobodilačfcih pokreta kao osnovnih nosilaca tih kretanja. Imajući sve ovo u vidu, a u težnjd da doprinese potpunijem upoznavanju naše javnosti sa savremenim radniokim i nacionainooslohodilačkim pokretdma, Institut za izučavanje radničkog pokreta pripremio je Enaikiopedijski priručndik u dva toma. Prvi tom, koji je nedavno izašao iz štampe, obuhvata radničke i narodnooslobođilačke pokrete Afrike, Azije i Latinske Amerike i njihove regionalne ipolitioke i sindikalne organizacije, a drugi, koji treba da se pojavi kasnije, obuhvatdče radmčke d narodnooslobodilačke pokrete evropskih zemalja, Austraiiije, Kanade i SAD i međunarodne politioke radničke i sindikalne organizacije. Na bhzu 900 stranica prvog toma dati su najrelevantniji

brana marković

RADNIČKI I NACIONALNOOSLOBODILAČKI POKRETI

enciklopedijski priručnik, tom I, institut za izučavanje radničkog pokreta, beograd 1968. U poslednje vreme javlja se sve veći 'broj radova iz problematike radničfcih i amtifcolonijalnih pokreta, čije dzučavanje postaje deo sistema savremene političke naufce. Interesovanje za ovu prohlematiku, iako relativno skorijeg datuma, razumljivo je ako se ima u vidu da su radnioki pokrati od Marksovog doba do danas, delujući u razhoitim društveno-ekonomskim, političkim i drugim uslovima, u raznim organizacionim oblicima i idejno-poMitičkim stmjama i orijentacijama, izrasli u jednu od najznačajnijih organizovanih snaga savremenog sveta. Nacionalnooslobodilački pokreti, pak, afirmisali su se kao glavni

1412

1412