Гледишта

bio bi u osnovi tog vijeća, kako u pogledu njegovog konstitmranja, tako i u pogledu njegovoga načina rada. U ovom vijeću bi dolazila do izražaja jednakost građana i birača u njihovoj zastupljenosti u predstavmčkom tijelu, jer se na jednak 'broj stanovmka bira jednak broj zastupnika. Samo ovo vijece, kao predstavništvo svih građana i da bi izrazilo ukupnost njihovih interesa, ne bi bilo nadležno tek za neke poslove, već za sva pitanja i ravnopravno sa druga dva vijeća. Ne samo, dakle. interesi komune, kako neki smatraju, već čovjek s njegovim statusom i bićem, mora imati u strukturi sistema mjesto gdje će se moći kao takav izraziti. Nije to nikakav apstraktni čovjek, već čovjek socijalizma, čovjek kao slobodno, aktivno i stvaralacko biće prakse u svim svojim manifestacijama. Što se tiče imena ovog vijeća, ono bi moglo i drugačije glasiti. Možda vijeća građana ili, čak, savezno vijece, Ali nam se čini da bi ipak bio najbolji naziv Komunalno vijeće. Ovaj naziv je blizak i neposredan čovjeku, a zatim, on indicira na sistem organizacije društva kakvom težimo i kakvo postepeno gradimo. VIJECE RADNIH ZAJEDNICA Jedinstveno vijeće radnih zajsdnica, kao izraz i predstavnik samoupravljanja, držimo da bi bolje udovoljilo svrsi ustanovljivanja takvih vijeća nego više vijeca radnih zajednica. Zasto? Prije svega zato što bi jedinstveno vijeće radnih zajednica omogućilo da se ukupni interesi udruženog rada izraze jedinstveno u njihovom totalitetu. Sigurno je da postoje posebni interesi posebnih grana ili dijelova društvenog rada, ali je isto tako sigurno da postoje i zajednički interesi svim dijelovima rada. Sada se ti interesi sagledavaju i predstavU a j u parcijalno kroz posebna vijeća radnih za jednica. Parcijalno sagledavanje je ipak samo parcijalno, ono ne osigurava da se interes sagleda u cjehni, ono ne osigurava da se uvijek sagleda ono što je najbitnije za udruženi rad kao cjelinu. Zapravo, mi današnjom organizacijom vijeća radnih zajednica kao da podržavamo partikulari/me P r 'i? a ženje pitanjima društvenog rada. Ooićno se ističe da više vijeća radnih zajednica osigurava sučeljavanje interesa posehnih dijelova društvenog rada. To je, ako se ne varamo, privid. posebni interesi, koji nesumnjivo postoje, P o ® 6o - 11^1 dijelova rada, uz postojanje više vijeća radnih zajednica, raspravljaju se u tim posebnim

1553

K&mCKB OPSERVACIJE VZ PREDSTOJEĆU USTAVNU REVIZIJU