Гледишта

Iz svih tih razloga plediramo za ravnopravnu, a ne dominantnu poziciju Vijeća naroda u strukturi Savezne skupštine. Inače, u koncepciji Vijeća naroda kao općenadležnog, sadašnje Savezno vijeće postaje suvišno pa se i predviđa njegovo ukidanje. MEĐUZAVISNOST STRUKTURE DRUŠTVA I STRUKTURE SKUPŠTINE Ako su društvene strukture i stupanj razvoja jednog društva relevantni za strukturu predstavničkog tijela, a smatramo da jesu, onda nam se čini da bi našoj društvenoj strukturi najbolje odgovarala skupština sastavljena od tri samostalna i ravnopravna vijeća: Vijeća naroda, Vijeća komuna i Vijeća radnih zajednica. Naime, i mi smatramo da su u nas nacionalna i narodnosna, samoupravna i građani sa svojim ukupnim interesima, strukture koje treba da nađu svoj izraz u strukturi skupštine, ali na nešto drugačiji način nego što je to predviđeno u „Osnovama”. VIJECE KOMUNA Prema „Osnovama”, Vijeće komuna bi trebalo biti predstavnik interesa radnih Ijudi koji nisu predstav- : Ijeni u vijećima radnih zajednica, kao npr.. u mjesnim zajednicama, interesnim zajednicama i sl. Ono bi dalje, zajedno sa Vijećem narada, bilo izraz i predstavnik ukupnih zajedničkih interesa udruženog rada, koje odvojena vijeća radnih zajednica ne izražavaju i ne predstavljaju. Zatim, ovo bi vijeće osiguravalo dvodomni način rada skupštine. Ono bi trebalo da bude i integrirajući faktor federacije kao cjeline. Vijeće komuna bi sudjelovalo u odlučivanju o pitanjima društveno-političkog sistema, vanjske politike, na- ; rodne odbrane, državne bezbjednosti i opće unutrašnje politike. Uz to bi sudjelovalo u odlučivanju o budžetu i završnom računu, biranju i imenovanju saveznih funkcionera itd. Ovakav djelokrug ovog vijeća čini nepotrebnim dalje postojanje Organizaciono-političkog vijeća. Vijeće komuna koje bi se zasnovalo na proporcionalnom principu u društvu kakvo je danas naše, tj. još r klasnom društvu mislimo da je nužno. To bi vijeće, smatramo, trebalo biti predstavništvo svih građana. Ono bi na taj način izražavalo i činjenicu da je federacija sastavljena i od pojedinaca, tj. građana. Stari demokratski princip, princip većine, ,

1552

OR BORIVOJE PUPIC