Годишњак Краљ. Срба, Хрвата и Словенаца за 1926 год.

344 GODIŠNJAK KRALJEVINE S. H.S.

rijalne snage, da se zadocnelo preorijentisanje poljoprivrede izvrši programski što pre nakon izvršenog ujedinjenja Kraljevine S. H. S.

I ako je zemljoradnja relativno konzervativnoga značaja ipak su noyi ·ekonomski uslovi uvek toliko moćni, da postupno probijaju i najkrutiji konzervativizam i nove tendencije postaju vidljive.

Ako idemo redom po naslovima i granama, kako su u ovoj knjizi obradjeni, zapazićemo nove poljoprivredne tendencije i moraćemo im priznati ne samo koegzistenciju zajedno sa ranijim starijim smerovima, nego što više ·i efikasnu moć, da zamene neke starije nesavremene tendencije ili da ih drukčijie grupišu u medjusobnom ekonomskom uticaju, kratko rečeno moć relativnoga preorijentisanja poljoprivrede.

Prvi članak „Agrarna Reforma“ u Kraljevini S. H. S. bavi se reformom veličine zemljoradničkih poseda. Promene veličine poseda povlače neminovno za sobom i promene proizvodnje poseda. Mali. je posed znatno spo-

. sobniji za stočarsku proizvodnju nego veliki posed. U Hrvatskoj i Slavoniji gde je veliki posed bio za vreme Austro-Ugarske mnogo privilegisan, mali je posed ipak proizvodio najviše stoke.

To najbolje pokazuje statistika iz godine 1911 po kojoj su od икирпора broja stoke imali posednici:

ispod 100 jutara preko 100 jutara, goveda ... ... ... S. te a te ee 96.0% 4.0% konja ... e ел. ee 96.3% 3.7% svinja ... а 96.2% 3.8% ovaca ...... ... 95.9% 4.1%

Da će se у артатпот. reformom, t. i. đelenjem većih poseda u manje, broj stoke srazmerno još dalje uvećati to se razume po sebi.

Statistički pođaci kolonizacije iz Pruske pokazali su, da se je delenjem velikih poseda u male broj goveda na istoj površini potrostručio, broj svinja podesetorostručio, isto tako i broj kokoši. (Vidi A. Damaschke. Die BodenTeform. 1916. Str. 217).

Agrarne zajednice u državi S. H. S. skupljaju ove statističke podatke i držim, da će statistika države S. H.S. ove brojeve potvrditi, i ako je tek prošlo kratko vreme od početka agrarne reforme, i ako su uslovi izvodjenja bili mnogo manje pogodni. а

Uvećano stočarstvo imaće i uvećanu proizvodnju stočne hrane, koja diže nivo obradjivanja zemlje radi valjanijega plodoreda, radi зејапја таћиnarka, koje oplode zemlju azotom i radi boljega rahlenja zemlie.

Pod ovakvom stočarskom orijentacijom ne može dakle da se podrazumeva stagnacija proizvodnje poljskih produkata nego stavljanje poljske proizvodnje prvenstveno u službu stočarstva t. j. da manje vredni poljski proizvodi tek kao preradjeni i vredniji stočni proizvodi dodju na pijacu.

Zaista drugi članak „Ratarstvo“ pokazuje da proizvodnja strnih bilina raste pored proizvodnje stočne hrane.

Ovaj drugi članak obaveštava o relativno lepim uspesima u pogledu selekcije bilja. Neke su selekcije (kao pšenica Sirban — Prolifik — Bohutinski i Rumski kukuruz) zadobile znatno raširenije i uvećale prinos obradjenih površina.

Prosečni. prinos od hektara nalazi se u penjajnju. Ovaj će se prinos -popeti naročito onda kađa se uz upetrebu selekcionisanoga semena raširi i