Данас

Komunisti delimično podržali vladu

Kirijenko predstavio program ekonomske stabilizacije Rusije

Moskva - Ruska vlada spremna je da podnese ostavku u slučaju neuspeha plana za izlazak iz finansijske krize, izjavio je juče premijer Sergej Kirijenko, obraćajući se Dumi, donjem domu ruskog parlamenta. Izlažući program koji traži odobrenje Dume, Kirijenko je izjavio da su Rusiji potrebna “nova ekonomska pravila” i zatražio od deputata da “što hitnije” usvoje paket, u kojem je 21 zakon. U veoma odmerenom govoru Kirijenko je objasnio da je taj program “potpuno apolitičan” i predložio je osnivanje komisije u koju bi ušli članovi vlade, predstavnici dva parlamentama doma i regiona da bi “poboljšali” predložene zakone. “Ako ne usvojite ove mere, biće to odluka čije će posledice biti veoma ozbiljne”, upozorio je Kirijenko. “Snažna država mora biti bogata. Moramo zaraditi novac povećavajući proizvodnju” dodao je ruski premijer, navodeći mnogobrojne pokazateIje kojima bi trebalo da se ruske finansije dovedu u red. Izalganje premijera naišlo

je u samom početku na različite reakcije deputata u Dumi. Opoziciona Komunistička partija podržala je vladine mere za smanjenje velikih poreza i stimulisanja oporavka industrijske proizvodnje, ali je njen lider Genadij Zjuganov izjavio da će komunisti nastaviti sa pritiskom na vladinu

politiku “koja je dovela Rusiju na ivicu kolapsa”. Rusija, koja prolazi kroz tešku finansijsku krizu, računa na novi stabilizacioni zajam od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od 10 milijardi dolara, uz veoma restriktivan program prema kriterijumima MMF. (Beta)

Moskva: Premijer Kirijenko i lider komunista Zjuganov rukuju se pre zasedanja Dume

Režiser Nikita Mihalkov Jeljcinov nasleđnik?

Moskva - Poznati ruski filmski reditelj, Nikita Mihalkov (53), mogao bi 2.000. godine da bude kandidat za predsedničko mesto. Njegovo ime se u poslednje vreme sve češće spominje u kontekstu razmišljanja o novom prvom čoveku Kremlja posle Borisa Jeljcina, raada je još uvek neizvesno da li če se Jeljcin kroz dve godine ponovo kandidovati. Reditelj poznatih filmova “Oči čornije” i “Varijivo sunce” (Oskar 1994), Mihalkov, koji je s proleča 1996. uoči predsedničkih izbora bio “dušom i srcera” za Jeljcina, po političkom übeđenju je - moharhista. “Šta je to predsednik? To je čovek kojeg vole, a zadatak predsednika je da režira atraosferu”, izjavio je jeđnora prilikom Mihalkov. Smatra se da je Mihalkov prihvatljiv kandidat i za Kremlj (mnogo više nego Genadij Zjuganov, Aleksandar Lebed ili Jurij Lužkov) i za ovđašnju finansijsku oligarhiju koja u poznatom reditelju prepoznaje ruskog Ronalda Regana, piše u tekstu o Mihalkovu nedeljnik Moskvoske novosti. Mihalkov potiče iz poznate ruske porodice; njegov otac je Sergej Mihalkov, pisac i autor državne himne SSSR, a stariji brat Andrej Končalovski, takođe je poznati reditelj. Mihalkov je i predsednik Ruskog fonda kulture i Saveza filmskih radnika Rusije. Usfavni sud Rusije razmotriće međutim, sredinom jula pitanje da li aktuelni predsednik Boris Jeljcin može da se na izborima 2000-te po treći put kandiduje za o\oi funkciju, izjavio je juče portparol suda. Jeljcin, koji se na predsedničkom raestu nalazi od 1991, izjavio je nedavno da se neće kandidovati na sledecim izboriraa, ali to za sada nije shvaćeno zdravo za gotovo.(Beta, Rojters)

Austrija predsedavajuća EU

Beč - Austrijski kancelar Viktor Klima izjavio je juče, prilikom preuzimanja mesta predsedavajućeg Evropskom unijom od Velike Britanije, da on želi “Evropu za Ijude”, ne samo Evropu za tržište. Posle sastanka austrijskog kabineta u Beču, Klima i Volfgang Šisel, ministar spoljnih poslova Austrije, izneli su listu zadataka

tokom šestomesečnog austrijskog predsedavanja Unijom. Jedan od tih zadataka i prioriteta je kreiranje novih poslova. “Kao što je Evropa prilagođena* jedinstvenoj valuti. ona lakođe mora bir priJagođena većoj uposlenosti Ijudi i smanjenju nezaposlenosti”, kazao je Kliraa i dodao; “Naša želja je da se pored Evrope tržišta razvija Evropa Ijudi.” (Rojters)

Manevri NATO u Turskoj

Ankara - U Turskoj će od 15. do 24. jula biti održani manevri na kojima će učestvovati ratna vazduhoplovstva pet članica NATO i vojnici iz deset zemaIja članica programa “Partnerstvo za mir”. Komanda južnog krila NATO saopštila je da će manevri, nazvani Ključ saradnje 98, imati za cilj obuku za eventualne mirovne operacije kao i unapređenje saradnje između zemalja učesnica vežbe. Ratna vazduhoplovstva Bugarske, Italije, Moldavije, Portugala, Rumunije, Slovačke, Turske i SAD uvežbavaće akcije doturanja humanitarne pomoći kao i akcije spašavanja. (Beta)

Klinton u Hong Kongu

Poslednja etapa posete Šangaj - U trećoj etapi posete Kini, američki predsednik Bil Klinton i juče je boravio u Šangaju, gde je, između ostalog posetio tamošnju berzu. Tom prilikom Klinton je odao priznanje Kini zbog podrške tržišnim reformama, ali je istovremeno upozorio da se na daljem otvaranju kineskog tržišta mora više raditi. Tokom posete, koju je američki državni sekretar Medlin Olbrajt juče ocenila kao istorijski korak u američko-kineskim odnosima, Klinton je posetio i jedno stambeno naselje u kojem se sprovodi kineska stambena reforma. Porodice koje su ovde nastanjene podstaknute su da korišćenjem kredita otkupe svoje stanove, što je jedinstven slučaj u Kini u kojoj se stambeni problem do reforme

predsednika SAD Kini rešavao isključivo preko radnog mesta. U susretu sa kineskim poslovnim Ijudima u Šangaju Klinton je upozorio američki Kongres da će, ukoliko se za još godinu dana Kini ne obnovi status trgovinski najpovlašćenije nacije, isključiti SAD sa ogromnog kineskog tržišta i ugroziti strateške odnose dve zen ; e. Prema planu posete, picdviđeno je da Klinton učestvuje u još jednoj televizijskoj emisiji. Američki predsednik danas će boraviti u Hong Kongu, gde će se u svojim susretima, kako se očekuje, baviti poslovnim ali i pitanjima Ijudskih prava. Hong Kong, u kojem posluje oko 1.200 američkih kompanija, je i poslednja stanica na devetodnevnoj Klintonovoj turneji po Kini. [Beta, Rojters)

Šakić promenio advokata

Nastavljeno suđenje komandantu. logora Jasenovac

Zagreb - Posle svedočenja bivših logoraša Dragana Rolera i Šime Kalaića, danas u Zagrebu treba da bude nastavljen postupak protiv bivšeg komandanta u ustaškom logoru Jasenovac Dinka Sakiča. Pred istražnim sudijom Zdenkom Konjićem trebalo bi da se pojavi Ante Milković, takođe bivši logoraš. Prema pisanju hrvatske štampe, SaMćevu ođbranu verovatno će preuzeti advokat Željko Olujić. Saldća je do sada po službenoj dužnosti branio advokat Ivan Kem. Šef jerusalimskog cenha Simon Vizental, Efraim Zurof, koji je došao u Hrvatsku da bi potražio moguće svjedoke za proces protiv ustaških ratnih zločinaca, izrazio je zadovoljstvo zbog toga što je Sakić u Zagrebu i što je počeo istražni postupak protiv bivšeg komandanta logora smrti u Jasenovcu. On je rekao da odlučnost Hrvatske da SaMću sudi za ratne zločine podiže njen ugled u svetu. (Beta, FoNet)

Zahtev da se sudi Miloševiću

Zagreb - Hrvatska organizacija Apel za zaštitu Ijudskih prava zatočenih i nestalih građana Hrvatske i članova njihovih porodica zatražila je da predsednik Jugoslavije Slobodan Milošević bude izveden pred sud, jer je “največi ratni zločinac 20. veka posle Hitlera i Staljina". U pismu upućenom svim đržavniciraa sveta, Savetu bezbednosti UN, misiji Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Hrvatskoj, Evropskoj uniji, NATO I svim ambasadorima akreditovanim u Hrvatskoj, Centar Apel je poru-

čio đa se, zahvaljujući njihovoj toleranciji, “poznali zločinci i übojice šetaju još uvijek slobodni s druge strane Dunava”. “Sa Siobodanom Miloševićem, najvećim ratnim zločincem 20. stoleća posle Staljina i Hitlera, još uvek pregovarate umesto da ga izvedete pred suđ sveta - Hag, čime bi zaustaviii daljnje krvoproliće na Kosovu”, navodi se u pisrau Centra Apel. “Stupite u akciju odmah, dok se ne zapaii celi Balkan, a možda i više”, piše u pismu koji je uputio Centar Apel. (Beta)

Poziv Iraku i SAD na uzdržanost

Teheraa, Moskva - Iran je juče pozvao Irak da pokaže suzdržanost posle incidenta, koji se dogodio u utorak, kada je jedan američki lovac ispalio raketu na irački radar. Iranski državni radio istovremeno je osumnjičio Vašington da želi da izazove “novu krizu” u regionu, kako bi Iraku bile obnovljene sankcije. Irak, kao i američki vojni zvaničnici potvrdili su da je avion Fl 6 u utorak ispalio raketu na irački radar. Fo obrazloženju Vašingt a, radar je “fiksirao” nekr ko

britanskih aviona Tornado, prilikom njihove redovne misiji kontrole u zoni zabrane leta na jugu zemlje. I Ministarstvo inostranih poslova Rusije pozvalo je i Irak i SAD da se uzdrže od koraka koji bi mogli da uslože situaciju oko Iraka. U izjavi MIP-a se navodi da strane treba da “ispolje uz-

držanost” i da je neophodno “lokalizovati slučaj i ne dozvoliti da dođe do eskalacije”. Moskva je već zatražila objašnjenje i od američke i od iračke strane o tom događaju, koji bi, kako je najavljeno, trebalo da bude i na dnevnom redu zasedanja parlamenta. (Beta, AFP)

l0

Nje gazete e mire mjafton

jul 1998