Данас

Nema ko da pregovara

Tim Međnnarodne helsinške federacije posle bomvka na Kosovu

Beograd - Lokalni komandanti OVK, sa kojima smo razgovarali u selu Kišna Reka na podSjčju Drenice rekli su nam da status autonomijejftiše nije prihvatljiv. Oni su poručili i da podržavajii misiju Ričarda Holbruka i da se nadaju da če ona bitr nastavljena, kaže za Danas član tima 'vteđunarodne helsinške federacije za Ijudska pfava, Jan Terlak koji je boravio prethodnih pet dana na Kosovu. On je dodao da pripadnici OVK vuierazliku između sebe i političkih predstavnika Afeanaca - ~po taktici, ali ne u strategiji"- pošto i jednih i drugih nezavisnost Kosova. : Na pitanje da li su predstavnid Hesinške fijde racije razgovarali sa pripadnicima ilegalne Offi e mogućnostima za pregovore, članica tima i )ženifer Linkoln-Luis je odgovorila da oni jesu /.ipre govore, ali da se stiče utisak da nema osobe r Kpja bi vodila te pregovore u ime OVK. Tf. -Tokom susreta, prvenstveno smo želeli (Ž'saznamo nešto o otetim Ijudima, ali su naši vornici negirali da na terenu koji kontroliširfina zarobljenih civila. Rekli su da imaju samo rafe zarobljenike jer OiTf ne želr da naudi civiliftu.Kada smo ih pitali da li ima otetih Srba na drugiiu područjima, oni su rekli da nisu nadiežni đagovore o tome, rekla je Dženiher Linkoln-Luic-jT • Vilijam Hajden je saopštio da region Drdljee' uglavnom kontroliše OVK, a da se u okoiini Clogovca vode borbe. On je opisao kao izrazito hapeto stanje u Peći, gradu čije su ulice gotovo prazne, a većina prodavnica i kafana zatvorena: ■= - U manastiru Pećke patrijašije smo razgovaiali sa raseljenim Srbima, koji su izrazili bojazaada će ih ilegalna OVK napasti sa obližnjeg brda. Put Đakovica-Dečane-Peć veoma je nesiguran, a borbe se vode u blizini tog puta kod sela Vokša. Sva

sela koja sć magu vidcti duž puta kojim smo prošli, su napušterla, rekao ie tiaiđcn. . . PredšavmciHeMnŠkefederaciješanagiašiliđa humaftitanre organizacije i. đatje rfemaju pravo pfistupa nekim regionima na Ko.sovir.gde stanuvništvu nedosiaju osnovae životife potregštme i medidnska pomoc. Na pitan|? da 5 su.pok'ušali đa razgov'araju sa predstavmcSna srpskih vlasli, oni su ođgovorili. da su Beaispešrtp' p-okušavaii da se zvanieno spetnu ss nekim tokom boravka na Kosovii. . - Smatramo' de ja potrebno fevršjti pritisak na mžiffl Slpbodana kdiloševjća, kako hi on piiihvatio posmatračke misijie t humanitarne organizacije. Da li bi se to zvaio posrnatrađta misija iti, prosto, pomoć, nama irije vežnp, jer : je suština da se to što pre desi/rekao je Hagfen.

Nemamo đezertere - Lokalni komandanti OVK su nani rekli da njihove shage čine dobrovoljci, među kojima je nmogo i Albanaca iz inostranstva. Oni kažu i da je moral njihovili Vojnika izuzelno visok i da nemaju dezertera kao što ih imaju šrpske snage, rekao je Jan Terlak Glanovima Lima je saopšteno da jc OVK ~za politčki vid ujeđinjenja, ali đa je važnija borba i dostojan-

G. Brkić

Uplašeni 1 besni Članovima tima nije bilo dozvoljeno da posete izbeglice iz Krajine, smeštene u prištinskom sportskom centru „Boro i Ramiz“. Predstavnica Helsinškog odbora iz Srbije, susrela se tajno sa nekima od njih. - Oni su uplašeni i besni zbog svega što im se dešava. Veliki je broj onih koji übrzano sređuju dokumente za odlazak u treću zemlju pošto ne žele ni u Hrvatsku, a ni da ostanu na Kosovu, rekla ie Sandra Slijepčević. Ona nije , iz bezbednosnih razloga, išla na područja koja kontrolišu pripadnici OVK. Od ćlanova tima smo saznali da im je savetovano da zbog toga po Kosovu ne putuju automobilom sa srpskim tablicama.

Crna linija; Razgraničenje snaga bezbednosti i pripadnika OVK kod Frištine

Povratak Miloševim doktrinama

Nova demokratija napmvila novi nacionalni progmm

Beograd - Problem Kosova, ovako kako se sada rešava, ne možemo rešiti. Srbija je toliko slaba da ne može da odbrani nacionalne interese, čak i kad su oni na minimumu zahteva za suverenitetom, teritorijalnim integritetom ili političkim dogp, vorOm sa etničkim, grupama. Dć'šli smo, ua ža’ lost u situagiju da iepctpnno ire-Sevantno da Ti' jb Srbija.u • prćivu ili ne. ! r o trei) n a i narn je po đrška Velikih siia zapađa da se proces -đalje dezintegracija srpkih teritorija -i .državnopolitičkog prostora zaustavi i da srpska država stekne legitimnu osnovu za rešavanje svojih problemal obnovu vlastitog uticaja d kaže za „Danas" Katomir - Tanić, savetnik'predseđnikaj Nove demoki.uije u raz.govoru o novom nacionalnoni programu; ove stranke. Qiiističe da je jedan od ciijeva ' programa. saniranje nacionalnih šteti- i stvaranift; osnuva kdjhnii bi se obnovag la srpska.moć.i utičaj. "• Kosovska kriza je,„ isliče Tanič, pokazaia: da }e pozitlT . van zamajac : spoFazuma uiudo potrošeml; r da ništa- suštihski nije ući; .njeno’da se isprave knpitsi;-. ne greškc,.nit> da se ■srpskih nacionalnih intere-' sa zaustavf. , . . Program, između osra-, log, podfazumeva- dve dpkj triner povezi-vanje ■ srpskili vitalnih ir.teresa $a inieresi'ma velikih sila Zapada u nk gionu i ' stvaranje novib strateških partnerstava \z-.-

među Srbije i Zapada. Predviđena je i promena prirode srpskog nacionalizma iz antimodernizacijskog, nedemokratskog u integrativno i demokratski. Tanić ističe da pomenute doktrme nisu neka posebna i ilpvost u . srpskojjmaclonait r.it-’j ibvk p,osfd-

Slii iu■MsWssW^ |;|gj srpsfo;' : đrža.vno :poH■ićko utedinjenje Cr - Ža T3z4l ■ ku ()il dFugil: furauaka m iie ktatuMđa jć ~ ~., , ,pfđmeira rt, 1 ; žiiihi, fiieduslov; kuh'gaiuiv •lUk 1 j>mni(Mn.i poliiike, Fn> u-.ena . iU’cioi.iitie- utfiiiikt rup#|je, đesitiViedadpadDiT ovjbgrfežima _: ,l.H.>z.n)gn. Ta KođUSd jnožfe dgsjtl tia sc-1*; polilik'.. ne ćak , ako ■■ož|nk;-).cr ;neki ciiHudCHnie StfgliKP iasnipa liggSSf®ln, kom--;?-;urii am| q>U ■siluiilnuui Kpgutu t& l|Đ poeela gdiß'fi:yil}u' p^yl^:S r šia jažn! ;put¥u?ii ; žiihu tVit tsi'd' ,'u • |;iyii i.švancn’ti s.ym i s.!vin :difr.i ueiu vlismi’ |nß)..ktjg ‘riiMglpfeprf; ;ate’!»a‘/'. r‘ ‘ ’■ •“ . I'du

Postoj& Naiku! mi. c , milijcuju (ia a ktueln a' vatfcJnovi V - Mi kret, a snmtranmi d#{iostrt;- • |i refurm.'ki p(>lHhćik‘»! ko)i' je uspavart'J. zš/6Bj|sn iij strartkama naših hivsih ko- k alicioaih parmcrar Taku .nešto je teorijskf nfogiiće, . ali s druge slrane, iraAjuei m : viđu da prcthochic šanse'da'JAvcde reforme, đdsta Jffi Ježervi ; san prema loj miigućhr/Sti kaže Tanić. v a

% T^:M^ačepit

Preseliti problem iz šume u skupštinu

Predrag Simić iz Instituta za međunarodno pmvo ekskluziunaža Danas-

Beograd - Da sam ja, uslovno rečeno, u poziciji pripadnika terorističke OVK, pucao bih iz svih oružja, jer odustajanje njih pretvara od nacionalnih mesija i oslobodilaca u obične teroriste, koji će morati da odgovaraju pred sudom i odu na robiju, kaže za Danas Predrag Simić iz Instituta za za međunarodnu politiku i privredu u ekskluzivnom interviju koji će biti obljevljen u ponedeljak. On smalra da takav stav terorista, ali i nejedinstvo među albanskim političarima doprinose srpskoj poziciji, koja se popravlja posle moskovskog susreta Slobodana Miloševića i Borisa Jeljcina, od kada srpske snage bezbednosti pokazuju suzdržanost.

- Albanci pokušavaju da izazovu akcije policije i vojske, koje bi posle osudili i međunarodno mnjenje i celokupna svetska zajednica. Međutim, zbog srpske suzdržanosti, aJi i pojačavanja akcija OVK, oni su u sve težoj poziciji, kaže Sinhć, koji smatra da je u junu, bar do daljnjeg, otklonjena opasnost od intervencije NATO - snaga. On misli da međunarodna zajednica želi rešenje kiize na miran način i da će zato poržati sve kooperativne snage. - Ako Albanci nastave sa nasiIjem, mogu da dođu u poziciju krajiških Srba od pre nekoliko godina, kada je međunarodna zajednica za-

žmurila na „Bliesak" i „Oluju'k Jfaže Simić, kojj misli đa nema trajHpg rešenja za problem Kosova: - Aii, pregovorima se može postići model autonomije, koji bi zadovoljib obe strane, Primeri u svetu postoje, a za kosovske prilike je možda najrealni onaj iz Juznog Tirola. Autonomija na lokalnom nivou bez mogućnosti majorizacije nad kosovskim Srbima i adekvatna predstavljenost kosovskih Albanaca u republičkim i saveznim institucijama, a zatim i ekonomski prosperitet, doprineli bi da se problem iz šume preseli u parlament, koji i postoji za rešavanje nesuglasica G. Brkić

4

Petak, 10. jul 1998.