Данас

Šangaj Slobodan, uzbudljiv i moćan

U svojoj burnoj, bogatoj i dugoj istoriji (ozbiljna arheološka istraživanja potvrđuju da je tu postojala razvijena civilizacija još pre 5.800 godina), Šangaja taj stari, mudri lisac koji još kako ume da priredi iznenđenje prošao je, kao nijedan drugi grad na svetu, kroz silna iskušenja, Scile i Haribde, uzlete i padove. Dinastija Han (206. pre n. e. - 220. n. e.) dodelila mu je ulogu ekonomski najmoćnijeg centra u džinovskoj carevini, a on je tu (ne)zahvalnu obavezu ispunjavao kako je znao i umeo. Izdržao je dostojanstveno i najveću bedu, ah je znao da mirno, bez gordosti, prihvati... „svečanost koja kao da se ogleda u modroj gloriji neba“ (rekao bi Matoš). Bez roptanja i uzdisanja prihvata sva stanja i oscilacije. Od tužnog posrtanja do uzdizanja. Neulivatljiv i nepredvidiv, poseduje besprimernu čvrstinu i vrlo neobična svojstva: kod njega i pluta može da potone, ali i

da mu se gvožđe bezbrižno održava na površini vode! U tome mcžda i nalazi sebi lekove koji će mu üblažiti tegobe. Jer, osim Kineza (ima ih oko 14 miliona i najnaseljeniji je grad najmnogoIjudnije zemlje na svetu), ovde najviše ima vode. Tu je pre svega Istočno kinesko more; tu je, takođe, ušće odnosno delta Yangzea (treće najveće reke na Zemlji), kao i znatno manja ali vrlo razuđena reka Huangpu koja kompletira ne samo gradiozan

lučki kompleks, već čini i možda najbogatiji prirođni rezervat flore i faune. Šangaj je, inače, zasebna i slobodna ekonomska teritorija ali je istovremeno i

glavni grad provincije Jiangsu, a čitavo to područje iznedrilo je jednu od četiri slavne kineske kuhinje: nešto sevemije je provincija Shandong (jasno, tu je nastala i čuvena svilena tkardna pod imenom šantung), a preostale dve potiču iz Sichuana i Cantona. Međutim, šangajsko zaleđe prednjači u lekovitom biliu. Mnogi čudotvomi medikamenti (pa i oni koji i kod najtežih bolesnika, u poslednjoj fazi opakog kancera, eliminišu fetalan ishod; prihvata bolnica u Suzhou, pedesetak kilometara zapadnood Šangaja, postigla je zavidne rezultate na tom planu) upravo se baziraju na bilju koje raste na centralnom platou pored mora, reka, njihovih rukavaca, jezera, močvara... Pronalazač j-egeneratora 101“ (za kosu, tj. za ćelave glave), izvensi Zhao Zhanguang, koji je završio šest razreda osnovne škole (počeo je kao samouki travar u Zheiangu, ne&o južnije), jedan je od najbogatijih Kineza. Za neke je doktor, za druge kojima nije pomogao - šarlatan. Kad smo već tu, svojevremeno se, čak u ozbiljnoj serijskoj proizvodnji (izuzimajud neslavne primere, razumljivo je da su svi registrovani preparati isprobani na stotinama hiljada pacijenata) pojavio nekakav aparat... neka vrsta vibratora na baterijski pogon... koji će. kobajagi, malenim Kmezima pomoći da posle dva, tri meseca upotrebe istog - porastu za sedam, osam cenhmetara! Kupljeno je na stotine hiljada komada, pa kako niko od nih nije mrdnuo ni milimetar, „pronalazač" - prevarant je neoprezni direktor fabrike, završili su iza rešetaka! Šangaj ne zaobilaze i državnici najjačih zemalja sveta. Ali ima i samozvanih i takozvanih koji su ovde stigli čak iz ... Stiga. Pa, materijalisti su se snašli idealno, idealisti-materijalno (rekao bi Vib).

B. D. Šterić

U većini mesta sunčano

Srbija: Promenljivo oblačno i toplije, u većini mesta centralne i južne Srbije sa dužim periodima sunčanog vremena. U severnim i istočnim krajevima ima uslova za kratkotrajne pljuskove sa grmljavinom. Vetar slab zapadni. Jutarnja tempratura od 8 do 14, najviša dnevna od 23 do 8 stepeni. Beograd: Promenljivo oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena i toplije. Vetar slab zapadni. Jutarnja temperatura oko 13, najviša dnevna oko 26 stepeni. Crna Gora: Preovlađivaće sunčano i toplije. U severnoj Crnoj Gori se očekuje slab razvoj dnevne oblačnosti, ali će se zadržati suvo. Vetar slab zapadni. Jutarnja temperatura od 8 na severu do 18 stepeni u primorskim mestima, najviša dnevna od 23 do 30 stepeni. Sutra: Preovlađivaće sučano sa dnevnom temperaturom u intervalu od 25 do 30, u primorskim mestima oko 32 stepena.

Zapad je bolji

Boiko Mijatović

Bio sam neko vreme u Republid Srpskoj, u Banjalud, i želim da iznesem svoje najlepše impresije. Atmosfera u Republid Srpskoj daleko je zdravija nego u Srbiji. Ovde vlada jedno neopisivo mrtvilo emodja, ovde ne postoji nimalo optimizma o budućnosti, a javna i politička scena zagađene su poplavom primitivizma, demagogije, sitnog šibicarenja, korupdje. Narod ne veruje državnom rukovodstvu - ni u njegovu sposobnost, ni u dobre namere - ali ne vidi najbolje neku ozbiljnu altemativu. Ekonomska i sodjalna beda izgledaju kao neizledva bolest, praktićno sudbina. U Republid Srpskoj ima životnog optimizma, Ijudi vide svoju budućnost. Ne živi se ni tamo dobro, stara privreda još uvek slabo radi, ali se stvari kreću nabolje. Privatni sektor brzo napreduje, na sve strane se grade kuće i radnje. Plate su niske, ali se povećavaju poslednjih mesed. Cak su i ojađeni penzioneri dočekali bolje dane. A Ijudi i kafid u Banjalud izgledaju kao u Beogradu, i još bolje zbog obilja zelenila. Nije im lak pritisak Vestendorpa i svetske diplomatije, koji stalno pokušavaju da prebace na nivo Bosne i Hercegovine što više funkdja koje je Dejton namenio entitetima. 1 uspevaju da se odupru. Stvorena je jedna mlađa, dobra ekipa dja politika nije stalno ne, ne i ne, već odbrana prava Re-. publike Srpske valjanim tumačenjem Dejtonskog ugovora. Dejton je za njih gotovo svetinja, pošto vemju da pmža dovoljno zaštite nadonalnim interesima i omogućava nesmetan razvoj srpskog naroda. Lopta je prebačena u dvorište Federarije, dji se zahtevi pokazuju preambidoznim. Čak je i Gelbard pohvaho Republilcu Srpsku za mudru politiku i reformske po teze. Novac je počeo da pritiče u Republiku Srpsku u obliku pomod budžetu, kredita za infrastrukturu i malu privredu. Nisu to velike cifre, kao, na primer, one koje su otišle u Federadju, ali se oseća poboljšanje. Svetska diplomatija još uvek više maše šargarepom, nego što je odludla da stvarno zalegne za oporavak RS, Tu skoro Skupština RS je usvojila zakone o privatizadji, hartijama od vrednosti i shčno. Privatizadja je oslonjena na vaučere, što je koncept za koji se zalažu ekonomisti cele istočne Evrope, a koji ovde u Srbiji nikako da uhvate pelcer kod vlasti. I strani investitori se ozbiljno, ah stvamo ozbiljno interesuju za preduzeća Republike Srpske. Zapad je bolji od istoka. Gotovo da bih mogao da prepomčim onima među nama koji ovde ne vide budućnost za sebe i svoju decu da ne idu u beh svet, već u Banjaluku.

32/Danas

DOSTA JE ZA Tianas

Subota - nedelja, 11 - 12. jul 1998

POSETUE NAS NAINTERNETU www.atlas.co.yu DINARSKI SEKTOR 324-23-64 DEVIZNI SEKTOR 322-52-66 Atlasßank BELGRADE • VUGOSLAVIA

Beogpsd, Bimltrila Tocovića fc 13 tel. 011/344-00-90 (S.Brme) tel/fax. 011/444-46-17,459-569,454-991 e-mail: Logo@EUnet.yu I tetekGmunMctool teierom 1 | Ufedojt i opremo r B J iijslMlrjgteMoiiffls teletOKSl Oprema i pnp? centrale |Vfc