Данас

Snaga španskog folklora Obeležavanje 100-godišnjice rođenja Federika Garsije Lorke

Obeležavanje stogodišnjice rođenja velikog španskog pesnika, dramskog pisca, ali i kompozitora i jednog od najznačajnijih sakupljača starih španskih narodnih pesama, Federika Garsije Lorke, Grad teatar Budva započeo je prošle godine, velikom premijerom i produkdjom Lorkine drame “Jerma” u režiji Ljuboslava Majere. Ove godine, budvanski festival nastavlja svoje programe posvečene umetniku koga su frankisti übili 1936. godine. U rauzičkom ciklusu “laneđu kopna i mora” u crkvi Santa Marija, predstavljen je resital mecosoprana Marije Anđeles Sivit, koja je nastupala u pratnji pijaniste Đordija Vilaprinja. U ovom programu izvedeno je sedam narodnih pesama Manuela de Falje (‘Mavarska tkanina”, “Segedilja”...) i dvanaest narodnih pesama Federika Garsija Lorke... - Program posvećen Lorki u Španiji počeo je u februaru, jednom gala veoeri organizovanoj u njegovoj rodnoj Granadi. Na repertoaru poznatih španskih po-

zorišta trenutno su njegove najpoznatije drame, a čak i savremeni rok flamengo koristi stihove njegovih pesama za svoje tekstove - kaže gošća iz Španije Marija Anđels Sivit. - Ono što me je prijatno iznenadilo na vašem festivalu, za koji sam primetila da je pre svega dramski, jesu muzički i likovni programi. Divno je bilo pevati raeđu prelepim slikama, dok napolju govore jtesnid i igra se predstava. U Spaniji su

letnji festivali strogo podeljeni samo na dramske muzičke ili likovne - preplitanja ovakvog programa nema, što možda predstavlja ekskluzivnost i za Evropu. Po rečima pijaniste Đordija Vilaprinja, u Budvi je izveden muzički program o kome se malo zna, muzika kompozitora koji su uspeli u vlastitoj formi da daju kompletnu snagu španskog folklora Manuela de Falje i Federika Garsije Lorke. Gr. T.

Novo pitanje velikih pjesama

Ime dobitnika nagrade “Stefcm Milrov LjubLša” znaće se 16. jula Prvi put otkad poSpji Hg pjesnika, u ovq “živts bMotecf’ gosto\ao je akađemik Nikola Mlošević, i njegovim predavanjem započeo jenovi cikluspodnaslovom "Navo pitanje \elMh pjesama”, u okvim koga će naši poznati pesnici i teoretičari tumačili sedam \ekkih pesaraa domače i sretske književiKHd. NiMa Milošević ćenaređnih dana učestro\ati i u razgororu o gradu kao raatrici kulture, koji je započeo pre nekoliko dana profesor Ranko Radović, Jedno predavanje Milošević će i u u okvira gostomnja Tbga pjesnika u ovom gradu, kfjjese oiganizuje svakog utorka.

OUT

TORONTO, 12. JUL - Spajs gris: Viktoria, Mel B i Mel C + Bejbi Spajs - u susretu sa fanovima ispred stuđija “Much Music” (kanadska muzička stanica), gde su se pojavile kao “opravdanje” za odložen događaj od prošlog februara. Bebica pokušava da utiša masu.

FOTO: ROJTERS

- 1 'N

TOKIO, 11. JUL - Film Godzila na velika vrata je ušao u japansku filmsku istoraiju. Prvog dana prikazivanja film je vildelo više od pola miiiona Ijudi. Vatreni obožavaoci stajan su u redovima ispred (389) bioskopa od ranih jutamjih sati. Predviđanja govore da će ovaj film u Japanu videti 14 miliona gledalaca.

Svetislav Goncić, upranik Pozorišta na Terazijama Izjavljivali su mi saučešće

Svetislav Gondć (38), glumac je beogradskog Ateljea 212 u kome je i započeo profesionalnukarijeru 1982. godine. Svoj status u ovom pozorištu moraće uskoro da menja, jer je nedavnom odlukom Skupštine grada Beograda postavljen za upravnika Pozorišta na Teiazijama. Do isteka dvogodišnjeg mandata, krajem maja, Gondć je bio i predsednik Saveza dramskih umetnika Srbije. Još su četiri pozorišta dobila uprnvrtil<ekadaitemzjjsko, alije, čtitise, tremitm najved izazov biti "glami” u ovojkučL SamGondć, komentarišejeakdje na njegovo postavljenje rečtina: “Mnogi su mi več, uz čestilke, izjavljivaJi saučešče”. Kako on, najkmče, vidi situadju a teatru na dje čdo dolazP. - Teško je ukratko red ali je stanje ozbiljno, skoro dramatično. Pozorište nije u svojoj zgradi, novca ima malo - ne samo za nas. Zaposleni su bez uprave bili jako dugo i to je negativno uticalo na Ijude u smislu gubitka osećaja da neko brine o njima. Predstave su se radile bez obzira na sve to, bilo je i publike za tu vrstu teatra. Ljudi u pozorištu znaju kakvu dobru formu umetnosti neguju i mislim da ih to drži. Nešto se pokrenulo i mojim imenovanjem i odiukom da se nastavi rad na prostoru na Terazijama. Zaštojako dugo postoji ružan odnos odgovontih prema avom pozorištul - Ne mislim da postoji neki spedjalan odnos prema Pozorištu na Terazijama sva ostala pozorišta u Beogradu imaju sličnu sudbinu. Možda je bilo prebadvanja odgovomosti. ali smo došfi do trenutka kada su oni što odlučuju rešili da krenu. Pitanje je samo da je naimenovanje bilo pre četiri meseca šta bih radio u tom trenutku, a šta mogu da radim sada? Najvažnije je da se nešto dogodilo i da Ijudi žele da rade sa mnom. Dosta posla ima oko dovođenja stvari u red. Zvanična sezona je gotova. Sa kojeg

kmjamisUtedakreneteu.“dovođergea redl - Mnogi se zalete pa kažu “hoćemo novu predstavu”. Prvo treba analiziiati rad u pozorištu, videti sa čim se raspolaže. Zadržaće se osnovno repertoarsko opredeljenje, to je sigumo, mada je muzika veoma skupa forma i nije jednostavno pokrenuti celu mašineriju pripreme predstave. IMUseletomdeiskoristitizaneke orgfimzacioneposlooe? - Ne verujem. Proces je duži i period od mesec-đva ne čini puno u pričL HočeUbitiaadicijezačkmoveoTke stin, baletal - Nisam siguran da je to pravi metodološki postupak. Prvo se mora izvršiti analiza stanja. Vaš izborza upmmika nije bio uskr vljen postojanjem nekog pkma mda pozorištal - Mislim da je osnova da se pozorište koje je na ivici propasti vrati u život Plan i program ćemo praviti paralelno. ZaštomisUtedastepmvaUčnostza mesto upnnmikctiDaU imate neka vrstaskkmostikafunkcijama? - Mene su jako dugo nagovarali da se prihvatim funkcije predsednika Saveza. I kao predsednik Saveza sam molio za Pozorište na Terazijama. S druge strane, ako ste negde jako dugo i ako imate malo svesti gde ste odmah se to vidi. Ovo ne doživljavam kao pitanje funkcije nego odnosa prema pozori Su. Pitanje sklonosti ka funkcijama pre bi trebalo postaviti tamo gde one nešto znače. Hoče U vaše bavijenje gbunom trpetizbognouihokobwsti? - Mislim da neće. Nemam nameru da prestanem da radim ono čime sam se bavio celog života. Neke lične aktivnosh će trpeti ali one nisu bile od presudnog značaja do sada, pa neće bih ni u buduće.

Srđan Popović

ARTičoke

BIOSKOP REX; Rodrigo S. de Carvalho. mladi plesač iz Brazila, biće gost bioskopa Rex do 5. avgusta. On će od 13-17. jula održati radionicu pod nazivom “Body and Space” (Telo i prostor) - svakodnevno od 10 do 14 sati. Takođe će intezivno raditi kao supervizor pokreta u predstavi “Kvartet”, autora i izvođača Dejana Garboša i Dragane Afirevića (muzika; Vedran Vučić), čija se premijera očekuje 31. jula. EKOLOŠKO-EDUKATTVNO pozorište deteta “Peti element” u klubu StJames Doma omladine Beograda, danas od 16.30-19.30 sati. Pozorište radi svakog utorka i četvrtka. Reč je o novom pristupu rada sa najmlađima, kroz pozorišne forme, u cilju afirausanja i ispoljavanja kreativnog mišljenja i sposobnosti dece. Ulaz je slobodan za svu zainteresovanu decu i roditelje. BITKA ZA KOSOVO (1/2) knjiga Đorđa Jevtića (Prosveta i Novi svet), biće predstavljena danas u 11 sati u prostorijama izdavačkog preduzeča Prosveta (Čika Ljubina 1). 0 knjizi će govoriti Čedomir Mirković (recenzent), Zoran Nikolić (urednik u Novom svetu) i autor. NAD MIUACKOM zvijezda B, knjiga Jovana -viča (Svet knjige) biće .predstavljena danas u 12 sati u Foajeu Dvorane K. l ' turaog centra Beograda. Govore; Svetozar Radonjić Ras, Borivoje Pišr . Stevo Ćosović i autor.

18/Danas

Utorak, 14. jul 1998,