Данас

Zaplenjeno 126 kilograma kokaina

Beograd - Pripadnici kriminalističke policje MUP Srbije 12. jula su uspešno okončali akciju „Lima“, kada su zaplenili 126 kilograma kokaina, čime je presečen međunarodni lanac krijumčarenja droge iz Perua, koji je prePo Jugoslavije, vodio do H^landije. Načelnik kriminalističke policije u Šapcu Matija Zivković rekao je juče na konferenciji za novinare da je 120 kilograma kokaina pronađeno juče u Koceljevi dok je još šest kilograma zaplenjeno u predstavništvu firme „Fondako sisters“ u Šapcu, koja je organizovala šverc. Vrednost zaplenjene robe je 25 miliona nemačkih maraka, a njena vrednost na ilegalnom tržištu zapadne Evrope je pet puta veća. Zivković je

rekao da su juče uhapšeni Jožef Prasnikar, slovenački i holandski đržavljanin, organizator transporta droge iz Perua u Jugoslaviju, Dragan Todorović, suvlasnik beogradske firme „Fonđako sisters“ u čijem je predstavništvu u Šapcu pronađeno šest kilograma kokaina i Žika Vasić i Igor Ašanin iz Beograda,

kod kojih je pronađeno 120 kilograma droge, dok su Luka Jovanović, vlasnik firme „Fondako sisters" i još nekolicina saučesnika u bekstvu. Saopšteno je da je droga iz Perua bila upakovana u kalemove industrijskog konca i tako avionom „Aeroflota" dopremljena u Beograd, a kasnije je u fabrici ~Voćar“ u Koceljevi, bez, znanja rukovodstva firme, prepakovana u liraene konzerve od voća, i tako upakovana trebalo je da nastavi put za Holandiju. Kako je saopštio Miodrag Vuković, pomoćnik načelnika kriminalističke policije MUP Srbije, u firmi „Fondako sisters" pronađena je obimna dokumentacija - prepiska sa više poslovnih banaka u Evropi, što dokazuje da je to preduzeće bilo

uključeno u lanac ~pranja novca“. Izneta je mogućnost da iza ovog kanala stoji šiptarski lobi u Evropi. MUP Srbije o ovoj akciji obavestio je biroe Interpola u Holandiji, Španiji, jer je jedan broj lica za vreme akcije boravio u toj zemlji, Sloveniji i Peruu.

Lj. Đorđević

D.TODOROVIĆ

U Koceljevi 120 kilograma, jpš 6 u Šapcu

Kličković više nije direktor Direkcije SDS

Banjaluka - Glavni odbor Srpske demokratske stranke odlučio je na jučerašnjoj sednici u Banjaluci da bivšeg premijera Republike Srpske Gojka Kličkovića rezreši dužnosti direktora Direkcije SDS, javlja SRNA. Predsednik Predsedništva SDS Dragan Kalinić na konferenciji za novinare nije naveo ko če umesto Kličkovića obavljati tu funkciju. Kaiinić je naglasio da će predizborna kampanja SDS početi 19. jula, te da je u tu svrhu GO imenovao Izborni štab za vođenje kampanje za predstojeće izbore, na čijem će čelu biti Kalinić, a njegov zamenik Dragan Čavić.

Dodik gura RS u unitarnu BiH

Beograd - U nedelju kada je Srpska demokratska stranka (SDS) proslavljala Petrovdan, slavu SDS, u hotelu ~Bosna“ u Banjaluci, Dragan Kalinić novoimenovani predsednik SDS, Momčilo Krajišnik član Parlamenta BIH za RS, i njihov gost i koalicioni partner Nikola Poplašen, predsednik SRS za RS, oštro su kritikovali vladu Milorada Dodika koja želi da ~RS gurne u zagrljaj unitarne BIH“. Kalinić je naglasio da su izbacivanjem SDS iz „Banskih dvora“ vlada Milorada Dodika i Biljana Plavšić predsednica RS samo pomogli srpskom narodu u RS da prepozna svoje prave predslavnike. N. B. O.

Srpske snage su palile sela i pljačkale

Mevludin Sejmenović, svedok na suđenju Milanu Kovačeviću

Hag - Svedok na suđenju Milanu Kovačeviću pred Haškim tribunalom ispričao je juče kako su napadnuta sela Hambarine i Kozarac na području Prijedora u maju 1992. godine, pošto je vlast u toj bosanskoj opštini, uz pomoć vojnih i policijskih snaga, nasilno preuzela Srpska demokratska stranka. Kada nam je Simo Mišković, član SDS, na sastanku rekao: ~Mi ne mozemo više gledati zastavu bivše BiH u Kozarcu" i kada su nam dali ultimatum za predaju oružja kojeg nije biio u toj količini, bilo nam je jasno da će napasti Kozarac, rekao je Mevludin Sejmenović, prvi direktni svedok na suđenju Kovačeviću, optuženom za genocid nad nesrpskim stanovištvom opštine Prijedor. Ispitivanje Sejmenovića, lokalnog funkcionera SDA i poslanika u Skupstini BiH, počelo je prošlog petka. Sejmenović je rekao da je kretanje bilo ograničeno odmah nakon preuzimanja vlasti u Prijedoru, 30. aprila 1992. godine, a da je od sredine maja postalo nemoguće. Niko nije mogao izaći, ni žene ni deca“, rekao je svedok. Prvi napad na naselja sa većinskim nesrpskim stanovništvom usledio je, prema njegovom svedočenju, 22. maja na selo Hambarine, a drugi na selo Kozarac 24. maja. Napadima su prethodili ultiraatumi za predaju oružja, policije i pripadnika teritorijalne odbrane. Oba mesta su napadnuta artiljerijom koja je, prema saznanjima Sejmenovića, bila razmeštena na dva lokaliteta na Kozari i još nekoliko mesta u opšti-

ni. „Pre napada na Kozarac, žene, deca i stariji srpske nacionalnosti povukli su se iz sela“, rekao je svedok. On je rekao da je Kozarac dva dana i jednu noć napadan „teškćm artiljerijom i minobacačima". „Srpske snage ušle su u Kozarac iz pravca Prijedora i spalile celo Kozaruša", rekao je Sejmenović, koji je to posmatrao sa izvesne udaljenosti. „Sve je gorelo, ogroman plamen. Bilo je jezivo", rekao je Sejmenović, kome su se sušila usta dok se prisećao onoga što je video i doživeo. Za vreme svedočenja, Kovačević, obučen u kaiiranu košuIju kratkih rukava, pažljivo je slušao i često beležio. Sejmenović je rekao da su Ijudi masovno krenuli ka Trnopolju, pošto su preko radija slušali obećanja da im ništa neće biti, jer se samo traže „muslimanski esktremisti“. U Trnopolju je bio logor u kome će se Sejmenović predati, jer je i sam bio na spisku „eks-

tremista" koje je tražila novouspostavljena srpska vlast. Svedok je rekao da je pre predaje, dok se oko mesec dana sakrivao, gledao postupanje srpskih snaga, među kojima su bili Ijudi sa oznakama milidje SAO Krajine, JNA i sa nekim oznakama koje ranije nije video. „Pod izgovorom da traže ekstremiste odvodili su kompletno stanovništvo. Uvek bi übijali po nekoliko Ijudi, odvajali žene i decu, i muškarce odvodili u pravcu Kozarca, a neke ka Trnopolju. Nisam tada znao gde ih vode“, rekao je Sejmendvić. On je ispričao i da je gledao kako su muškarci iz sela Mujkanović bili pre bijani dok su ih vodili ka Kozarcu i kako su ih terali da pevaju srpske pesme. „Sela su ostala pusta. Neka su spaljena, neka ne. Onda je počela masovna pljačka", izjavio je Sejmenović i potanko opisao kako je odnošeno sve, uključujući i električne kablove iz zidova. (Beta)

Slavija banka očekuje novi kanadski predlog za dokapitalizaciju

Beograd - Uprava Slavija banke očekuje da će do kraja meseca dobiti novu ponudu kanadske advokatsko-brokerske kuće „Rand edgar kapital korporejšn' za dokapitalizaciju jugoslovenske banke, izjavio je juče zamenik generalnog direktora Veljko Škorić. „Očekujemo da nova ponuda neće biti slabija od prethodne. Krajem prošle nedelje dobili smo traženi poslovni profil REKK, i sada možemo da pokrenemo odgovarajući postupak

kod Narodne banke Jugoslavije i drugih tela", rekao je Škorić. Kanadska banka „Toronto-dominion“ poslala je Slaraja banci izveštaj u kojem navodi da se njen klijent REKK do sada pokazao kao izvrstan i uredan dužnik, podižući sredstva do pet miliona kanadskih dolara. Na osnovu tog obaveštenja, Slavija banka sada će zatražiti od NBJ da utvrdi bonitet i druge detalje o kanadskoj korporaciji, radi otvaranja postupka dokapitalizacije.

Da bi dokapitalizacija bOa izvršena, NBJ mora da odobri strano ulaganje, Savezna komisija za hartije od vrednosti emitovanje novih akcija a Upravni odbor i Skupština akcionara Sjavija banke da se saglase sa dokapitalizacijom. Prema Škorićevim rečima, do sada su bili sporni nivo garancija NBJ, garancije koje bi se ticale obaveza NBJ i nove Slavija banke po osnovu stare devizne štednje i ugovor o međusobnoj solidarnosti te banke i matične Beogradske bankarske grupe. „Nivo garancija i međusobne solidarnosti uglavnom bi bio rešen separatnim ugovorima. Vemjem da ti detalji neče uticati na cenu koju su Kanađani spremni da plate". rekao je Škorić. On tvrdi da pregovori koje Slavija banka i matična Beogradska bankarska grupa paralelno vode sa grčkim konzorcijumom, u čijem su sastavu investicioni ogranak Nacionalne banke Girke i holding za trgovinu metalima Mitilineos, ne napreduju. ,Još očekujemo prvi predlog Grka", rekao je Skorić. (Beta)

Ne uplaćuju se obavezne devizne rezerve Beogmd - Gotovo polovina jugoslovenskih komercijalnih banaka sa velikim i sreonjim ovlašcenjem nije pristala da Narodnoj banci Jugoslavije uplati takozvanu deviznu obaveznu rezenoi, koja je trebalo da bude sakupljena do kraja jrma, tvrde izvori bliski centrabioj banci. veliko ovlašćenje, koje bankama daje pravo da sa inostranstvom obavliaju platni promet, kvalifikovalo se 16 banaka, a za srednje ovlašcenje, koje važi samo za platni promet osam banaka", rekao je izvor lcoji je zahtevao anonimnost. NBJ je proletos propisala da banke koje žele da zadrže veliko ovlašćenje moraju da izdvoje u fond obavezne devizne rezeve dva miliona dolara, dok je taj isnos za srednje ovlašćenje bio mibon dola*.. Ako su sve bankc koje su ovlašćenje zadrzaie uplable traženu sumu, onda se devizne rezerve zemlje kojima upravlja NBJ uv cane za 40 miliona dolara. (Beta)

Biće formirana komisija za istinu i pomirenje u BiH

Banjaluka - Predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić razgovarala je juče u Banjaluci sa savetnicima američkog Instituta za mir Vilijamora Stobnerom i Nilom Kricom o formiranju komisije za istinu i pomirenje u BiH. Posle razgovora, Kric je izjavio da je predsednica Plavšić snažno podržala iđeju stvaranja takve komisije i da je ocenila da je ona potrebna BiH. Osim što će se baviti pitanjem žrtava, komisija će odati priznanje onim pojedincima koji su oćuvali humanost i od zlostavljanja zaštitili sugrađane druge etničke i verske pripadnosli. Komisija će biti nezavisna i samostalna, a u nekim delatnostima će še nadopunjavati i sa aktivnostima Haškog tribunala. (Beta)

Utorak, 14. jul 1998.

Danas/9