Данас

Rimske modne svečanosti

Rim - Modeli prikazuju Gationijevu kolekdju jesen/zima ‘99, za vreme revije visoke mode na Španskim stepenicama u okviru zamšne svečanosti rimskog fešn vika. Upredstamje učestvovalo više od trideset svetskih modnih kuča.

Vašington

Bah na CD

Štutgart - Celokupno stvaralaštvo nemačkog kompozitora Johana Sebastijana Baha biće prvi put objavljeno na 160 kompakt diskova, povodom obeležavanja 250. godišnjice smrti slavnog kompozitora 28. jula 2000. godine, najavio je direktor projekta i dirigent Helmut Riling. Diskove će izdati diskografska kuća „Hensler klasik“. Bahova akademija već raspolaže polovinom snimaka od ukupno 1.100 kompozicija koje je komponovao Bah. Snimanje preostalih kompozicija biće povereno poznatim muzičarima poput Kristin Sifer, Sibile Rubens i MajklaŠejda. (Beta-AFP)

Srećni trenutak produžava život

London - Muškarci i bogati najviše uživaju u seksu, dok žene i siromašni veće zadovoljstvo pronalaze u kupovini, ali svi mogu živeti malo duže dozvoljavajući sebi povremeno malo zabave, pokazuju rezultati nezavisnih naučnih studija. Asodjadja ‘ za istraživanje u naud o zadovoljstvu (ARISE) anketirala je više od 4.000 stanovnika osam zemalja, ispitujud nivo njihovog zadovoljstva tokom 13-dnevnih aktivnosti - u odnosu na seks, čašu vina, komad čokolade, dgaretu, čaj ili kafu i gledanje televizije. Osnivač ARISE i profesor psihofarmakologije Dejvid Varburton rekao je da rezultati istraživanja ukazuju da .Joimulativni efekti malih užitaka i srećin trenutaka mogu svakome produžiti život". (FoNet)

Prestonica koju mnogi ne vole

Vašington Amerikancima nije ono što je Moskva Rusima ili Pariz Francuzima. Kada bi kojim slučajem atomska bomba uništila Vašington, ostatak Amerike nastavio bi normalno da živi. Sa ovako apokaiiptičnim stavom vašingtonskog profesora kubanskog porekla Eusebia Mujal Leona verovatno se mnogi ne bi složili. Ako ni zbog čega drugog, ono zbog toga što radijacija koja bi se proširila po celim Sjedinjenim Državama ne bi ostavila ravnodušnim nijednog Amerikanca. Profesor Leon je u pravu bar u jednom. Amerikanci zaista ne Ijube previše svoju prestonicu i ako se nađete u bilo kom delu ~prave“, provincijske Amerike shvatićete istinitost tvrdnje da ni Njujork ni Vašington ne mogu predstavljati SAD i američki način života. Kritike uperene ka Vašingtonu, doduše, nemaju veze sa samim gradom, koji sa užim predgrađima ima tri miliona stanovnika, već sa ~korumpiranom" i „odvratnom" federalnom administracijom. Kada čujete šta sve Amerilcanci pričaju o svojoj vladi, koju identifikuju sa nedužnim gradom, pomislite da možda nisu primih penziju tri meseca, plam dva ili da im socijalna pomoć kasni godinu. Prosto poželite da im ponudite zamenu, Beograd za Vašington, ali nisu toliko ludi da prihvate. Ukoliko zanemarite rast kriminala i povremene orkanske pretnje, Vašinton je prijatan i lep grad. Tome uoprinosi reka Potomak pored čijih obala se nalazi aerodrom, te

sletanje predstavlja izuzetno vizuelno zadovoljstvo. Od sticanja nezavisnosti 1776. do 1790. godine, predstavnici tada 13 saveznih država SAD nisu mogli da se dogovore gde da smeste glavni grad. Administracija.se sehla od Filadelfije, Baltimora, Lankestera, Jorka, Anapolisa, Njujorka i još ponekih nama slabo poznatih gradova, dok se 1790. nisu dogovorili da se stalno nastane u gradu nazvanom u čast prvog predsednika SAD. Da se članice američke federacije ne bi svađale oko sedišta aržave, njeni tvorci su pametno odlučili da teritorija grada, Oblast Kolumbija, ne pripadne nijednoj saveznoj državi i da ima specijalni status. Kako je grupu arhitekata koja je radila na izgradnji predvodio Pjer L'Enfant, Vašington, bar arhitektonski, podseća na Pariz. Mada ne predstavlja značajnije kulturno sedište, uz Belu kuću, Kongres, memori-

jale Džefersonu, Linkolnu, vijetnamskim borcima, obilazak kompleksa Smitsonijan muzeja i Kenedi centra obavezan je deo rute svakog turiste, a zadovoljiće čak i one s istančanim umetničkim potrebama.

Safeta Biševac

MAFIJI I TAJNOJ ORGANIZACIJI KOJA OVIH DANA PQSTAJESWARNQST Informaciie na rel. 32-45-539

Pljačkaška država

DINAR P0 DINAR

Ponašanje Fonda zdravstvenog osiguranja prema ICN Galenici svakako je skandalozno, ali je ovaj slučaj samo vidljivi vrh ledenog brega u okeanu dugova ove naše države. Prekid prihvatanja recepata za lekove ICN Galenike će, bez sumnje, pogoditi bolesne, što je krajnje žalosna stvar koja pada na dušu države, odnosno njenog rukovodstva. Ali, kada je pa njima bilo važno kako narod živi i umire?

Osnovna stvar u ovom skandalu su postojeći visoki dugovi Fonda prema ICN Galenici. Narasli su na 2 milijarde dinara, a Fond niti ima para, niti ima nameru da ih isplati. Pa su se dosetili da insceniraju sukob, tvrdeći da su dugovi manji nego što jesu kako bi odložili stvar do kukovog leta. Znaju oni da će naše sudstvo biti blagonaklono prema Fondu kako bi, jel’ da, zaštitilo državne interese. No, kako čujem, Panić je u ugovor o kreditima uneo klauzulu da je za sporove nadležan njujorški sud, koji će imati znatno manje milosti prema Fondu nego što se očekuje. Interešantna će biti reakcija naših vlasti na njegovu presudu, Bio bih zapanjen da je prihvate. Regularni spoljni dugovi naše zemlje su zamrznuti, jer se ne vrši njegovo servisiranje, odnosno ne plaćaju se dospele obaveze. No, kamate na njih teku, što je za poverioce najvažnije, i uvećavaju dugove brzim tempom. Ovih dana je postignut delimičan dogovor s Londonskim klubom, ali iz šturih agencijskih vesti ne može se videti njegov sadržaj, osim da je otpisan manji deo kamata, što je daleko slabiji rezultat od željenog, a znatnog otpisa glavnice. Prethodni pregovori Danka Đunića s istim klubom obećavali su znatno više, ali se ne treba čuditi neuspehu ove nove pacerske ekipe. Država Srbija je napravila i gomilu iregularnih dugova prema inostranstvu, a za uvoz roba i usluga. Poznati su dugovi za ruski gas i za kinesku naftu od po nekoliko stotina miliona dolara, čemu se mogu dodati dugovi JŽ za tekuće poslovanje od stotinak miliona dolara i slični. Očigledno je da je stvoren plan neformalnog zaduživanja u inostranstvu, a bez obzira na mogućnosti zemlje da te dugove vrati, pa nas sada poverioci pritiskaju i prete, a mi molimo i kukamo da se još malo strpe. Svi ovi slučajevi će svakako imati izuzetno pozitivne posledice na poverenje domaćeg i inostranog poslovnog sveta u državne vlasti Srbije i podstaćiće priliv kapitala i investicije u izmučenu privredu. Da ne pominjem unutrašnje dugove prema penzionerima, socijalno ugroženima, zaposlenima u državnoj upravi, seljacima, dobavljačima, deviznim štedišama i mnogim drugima. Ova se država ponaša kao pijani kockar koji nemilice pravi dugove, ne misleći da ih vrati.

Sunčano i toplije

Srbija: Pretežno sunčano i toplo. Vetar slab, promenljivog pravca. Najniža temperatura od 10 do 16, najviša od 27 do 31 stepen. Beograd: Pretežno sunčano i toplo. Vetar slab, promenljivog pravca. Najniža temperatura oko 16, najviša 31 stepen. Crna Gora: Pretežno sunčano i toplo. Vetar slab, promenIjivog pravca. Najniža temperatura od 8, na severu, do 19 na moru, a najviša od 20, na severu, do 33 stepena na jugu. Sutra: Sunčano i toplo. Maksimalna temperatura od 28 do 33 stepena.

32

DOSTA JE ZA nanas

Subota - nedelja, 18 - 19. jul 1998