Данас

petak, 16. jun 2000.

NemačkKo-ruskt samtt u Berlinu

Privnetina sanatinja

Specijalno za Danas

Bon – Šest nedelja pošto je službeno preuzeo dužnost dO ka Rusije, Vladimir Putin je juče u Berlinu počeo svoju prvu posetu Nemačkoj – dvodnevne razgovore sa kancelarom Gerhardom Srederom i najvišim predstavnicima nemačke industrije

Sreder je svog gosta, uz najviše vojne i državničke počasti, dočekao na pragu privremenog kancelarskog ureda, staroga zdanja koje je pre ujedinjenja bilo sedište političkog vrha komunističke istočne Nemačke. U to vreme je novi šef Kremlja bio špijun KGB u Drezdenu. Sada se za vladu Savezne Republike Nemačke gradi novo velelepno zdanje u koje bi Sreder trebalo da se useli kasnije ove godine.

Putin Je sa sobom poveo premiJera Mihaila Kazjanova ı šest ministara u vladi Rusije. Njegov je prevashodni cilj da mu Nemačka, najveći zapadni trgovinski partner Moskve, 1 najveći inostrani pover!lac, otpiše što je više moguće od ruskog duga Pariskom klubu koji dostiže 75 milijardi maraka, od čega sro otpada na dug prema Nemač-

oJ, 1 da osigura veće nemačke investicije u rusku privredu. Nemačka strana je uoči početka samita rekla da „potpuno otpisivanje duga ne dolazi u obzir“, ali se govori o mogućnosti reprogramiranja.

Nemački ekonomski interesi ostaju „strateško pitanje“, potvrdili su vladini krugovi u Berlinu. Ali, ti interesi su pre dve godine doŽiveli težak udarac kada je rublja kolabirala, a Rusija objavila da nije u stanju da izvrši dužničke obaveze prema inostranstvu. Nemačke direktne investicije u Rusiju iznosile su 1998. godine bezmalo 700 milijardi maraka, mereno današnjim kursom na svetskoj pijaci novca. Prošle godine OL0Na su bila manja za više od 250 milijardi maraka.

Predsednik Rusije u svom programu posete ima značajan susret sa najvišim predstavnicima nemačke industrije, koje bi trebalo da

ubedi u reformsku, zapravo čvrstu prozapadnu orijentaciju ruske ekonomije. Danas se očekuje da će, posle više susreta Putina ı resornih ministara dveju strana, biti održan plenarni sastanak, gde bi trebalo da se objavi potpisivanje nekoliko privrednih sporazuma.

Senku na posetu Putina bacila je vest o hapšenju u Moskvi medijskog magnata Vladimira Gusinskog. „Pratimo sa velikim interesovanjem unutrašnja politička kretanja u Rusiji OM Je OVO ta portparol Uve-Karsten Haje. Mediji koje u vlasništvu drži Gusinski kritični su prema ratu u Cečeniji, koja je, istini za volju, takođe na dnevnom redu TaZgOVO-

Telgionski HODnGV0n Piitina i ŠiPaka Moskva - Ruski predsednik, Vladimir Putin, i predsednik Francuske, Žak Širak, u jučerašnjem telefonskom razgovoru saglasili su se da će o strateškoj stabilnosti razgovarati „oči u oči“, saopšteno je iz Kremlja. Dvojica predsednika, kako se navodi u saopštenju, smatraju da je potrebno očuvati i učvrstiti Ugovor o antibalističkom naoružanju (ABM) iz. 1972.godime, S obzirom na neuspeli dogovor sa američkim predsednikom, Bilom Klintonom, povodom njegovog predloga 0 promeni Ugovora o nuklearnom naoružanju, Putin sada pokušava sa evropskim liderima da se dogovori, kako ne bi počela nova trka u naoružanju. (Rojters) ~

- Druga stanica OLI turneje: Putin sa Šrederom

ra u Berlinu, ali je prvobitno bilo planirano da ne bude u prvom planu. Slučaj Gusinski mogao bi i Sredera, zbog domaće javnosti, primorati da na razmenu mišljenja o Cečeniji usmeri nešto više pažnje.

Nemačko-ruski samit obuhvata i američki plan o nacionalnom raketnom odbrambenom sistemu, u odnosu na koji Berlin izražava

Manila – Malezijske vlasti su nagovestile da bi mogle da počnu da razmišljaju o mogućnosti davanja otkupa u zamenu za slobodu 21 taoca, uključujući ı devetoro Malezijaca, od muslimanski pobunjenici drže zatočene u filipin_Roji džungli već gotovo dva meseca. „Otkup Još uvek ne razmatramo kao jedino ozbiljno rešenje, ali u izuzetnim okolnostima, kao što su ove u kojima se trenutno nalazimo, moramo uzimati u obzir 1 takav rasplet stvari“, naglasio je Said Hamid Albar, malezijski ministar inostranih poslova na konferenciji za štampu održanoj posle razgovora koje je održao sa predsednikom DO Estradom ı drugim Visokom filipinskim državnim funkcionerima, među kojima su bili

njegov kolega Domingo Silason, ministar odbrane Orlando Merkado i nekolicina oficira filipinske armije. „Slažem se sa predsednikom DO Pregovori već predugo traju. On je zabrinut, ali to je realnost koju moramo da prihvatimo, i DOkuNe da razrešimo. Svi mi priželjkujemo brzo okončanje krize sa taocima. Niko ne voli da se ovakve situacije produžavaju unedogled. Takav je stav filipinske

Islamski fundamentalisti Još drže taoce u džungli

Malezija sjpemna da Boni gih

strane, i naravno naše takođe“, podvukao je Said Hamid. Slično mišljenje je izneo i filipinski ministar odbrane Orlando Merkado. „SVi smo vrlo nestrpljivi“.

Otete, mahom strane turiste, već nedeljama na ostrvu Džolo drže kao taoce članovi fundamentalističke organizacije Abu Sajaf, inače jedne od dve suprotstavljene pobunjeničke organizacije koje se bore za uspostavljanje islam- države na Jugu većinski katoličkih Filipina. Izaslanici gerilaca su već u više navrata putem medija izjavljivali da zahtevaju da im se plati između 15 i 20 miliona dolara, dok filipinske vlasti sa druge strane ističu da mijedan od tih zahteva nije dospeo do njih, i da mu oni ni u kom slučaju ne bi izašli u susret. Osim toga vlasti u Manili su u sredu odbile zahtev Abu sSajafa za zamenu glavnog pregovarača, inače predsednikovog savetnika, Roberta Aventahada.

Filipinskog, predsednika Džozefa Estradu u ovom trenutku, osim ove krize sa taocima, zabrinjava i delovanje druge velike separatističke grupacije Islamskog oslobodilačkog fronta Moro na ostrvu Mindanao. (Rojters)

otvorene rezerve, a Rusija ga odbacuje. Nedavni susreti odlazećeg američkog predsednika Bila Klintona sa Srederom i Putinom nisu razjasnili kako će se Bela kuća dalje po ovom pitanju držati. O ovome će detaljnije razgovarati ministri odbrane Rusije ı Nemačke, kao i O daljoj bilateralnoj saradnji na vojnom planu. Dejan Vasiljević

FOTO: ROJTERS

ace an eo

ljerlinjenjii

Seul – Predsednik Južne KoreJe, Kim Dae-Džung, izjavio je juče u Seulu, po povratku sa istorijO samita u Pjongjangu, da Je ujedinjenje dve Koreje moguće. „Vraćam se (iz Pjongjganga) sa čvrstim uverenjem da je ujedi-

njene izvodljivo. Dve Koreje imaju dugu istoriju jednog ujedinjeBO naroda“, O je Južnokorejski predsednik hi seulskom aerodromu. Kim Dae-Džung se takođe zahvalio stanovnicima severnokorejske prestonice Za sTrdačan doček.

Lider: dve Koreje prekjuče su potpisali sporazum koji treba da podstakne poverenje ı ekonomske odnose decenijskih neprijatelja. Oni su dogovorili niz mera za smanjenje napetosti na podeljenom poluostrvu, uključujući mo-

Tadovoljstva

ljan samitom

korak u dobrom pravcu

Lokart. (Beta, AFP)

Hi Vašingigmu

Završen samit u PjongJangu

morjućem ilue Konpje

gućnost da se porodice razdvojene ratom ponovo sastanu. Južnokorejska vlada saopštila je da će zatražiti uspostavljanje direktne vojne veze sa Severnom Koreju kako bi se sprečili oružani konflikti između Seula i Pjongjanga. „Zatražićemo uspostavljanje direktne vojne veze kako bi se sprečio svaki neočekivani vojni incident“, navodi se u saopštenju i dodaje da će Seul takođe zatražiti uspostavljanje železničkog saobraćaja između dve Koreje. Južnokorejska delegacija, koja je boravila u Pjongjangu, gde je potpisan sporazum između dve zemlje, saopštila je da će od DO. zatražiti uspostavljaegalnih ı institucionalnih OR, za buduće poslovne projekte. (Beta, AFP, AP)

mi koji su O A BOJ ući“, ali su podsetile ı na pretnju koju predstavljaju severnokorejske balističke rakete. „Vrlo sam zadovo-

_„ rekao je američki predsednik, Bil Klinotn, novinarima priznajući da se radi samo o „prvom koraku“

" koji je „očigledno“

“. „Samit je bio veoma važna etapa i veoma je ohrabrujuća činjenica da su se (severnokorejski lider Kim Džong-Ili predsednik Južne Koreje Kim Dae-Džong) susreli, da su diskutovali i da su postigli sporazum“, rekao je ranije portparol Bele kuće Džo

iIznaelsiti ugjnici pucali na pnipatinike Ujetlinjenih nacija

Abasijeh – Izraelski vojnici OtVOrili su juče rafalnu paljbu nad glavama pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN) na libanskoj granici i tako izazvali obustavu verifikacije izraelskog povlačenja, navode libanski i izvori UN.

Saopšteno je da su hici ispaljeni sa izraelske strane dok su kartografi iz Libana ı mirovnjaci UN proveravali libansko-izraelsku granicu. „Rafalska paljba je ispaljena nad glavama pripadnika UN i pripadnika libanske misije kod Abasijeh kapije“, izjavio Je portparol UN Timor Goksel.

„Libanska delegacija je obustavila rad i otputovala u Bejrut kako bi

o narednim potezima konsultovala

vladu. Komandant mirovne misije -

naredio Je svojim vojnicima da se vrate u bazu, a o ovom incidentu će izvestiti generalnog sekretara UN, Goksel.

Svedoci ovog incidenta navode da su ispaljena četiri hica u vazduh ijedan na zemlju i to na 10 metara

· udaljenosti od delegacije. Bilo je predviđeno da tim UN za-

Kofi Apana , precizirao JE.

vIŠI posao na granici za nekoliko”. sati i da tako omogući generalnom ~

sekretaru UN da objavi kako su se izraelske trupe povukle iz Libana, u skladu sa Rezolucijom 425 Saveta bezbednosti. (Rojters)

Nakon hapšenja ruskog JO O UO

OJIiJjii}jj Tn

Moskva - Advokati medijskog magnata, šefa Medija-Mosta Vladimira Gusinskog, koji je uhapšen pre dva dana, Juče su dol od moskovskih 0 podneli žalbu zbog „neosnovanog hapšenja“ Gusinski je ocenio da je njegovo hapšenje „politička intriga“ organizovana iz ruskog državnog vrha. U pismenoj izjavi, Gusinski navodi da su njegovo hapšenje organizovali visoki predstavnici vlasti, za koje „sloboda izražavanja predstavilja opasnost“. To je prva izjava Gusinskog, koja Je medijima dostavljena preko njegovog advokata

CO Reznika.

Gusinski, koji je uhapšen u utorak, osumnjičen je za zloupotrebu

Talhgi p0zuaD na poštovanje slohoiie šlampe -

Vašington – Zamenik američkog državnog sekretara, Strob Talbot, _ javio je juče da bi Rusija mogla da bude

Uhapšeni negira optužbe: Advokat Gusinskog da

izolovana od međunarodne sce-.

· ne ako ne bude poštovala slobodu štampe. „Veoma smo zabrinuti zbog” trenutne situacije u Rusije u pogledu slobode štampe“, rekao je Talbotu” izjavi za rusku televiziju NTV, reagujući na hapšenje ruskog medijskog:

· magnata, šefa Media-Mosta Vladimira Gusinskog. „Vašington poštuje rusko pravosuđe. Ali neki slučajevi, kao ši storije Mosta i izrazi zabrinutosti nekih de politički manevar, navode na Zaključak. tiska na 3 M SiG šta

o je majski upad policije u pro ruskih političara. koji u tome vila zaista postoji pokuša p

službenog položaja i krađu državne imovine. Advokat, Pavel Astahov, izjavio je da neće podneti zahtev za promenu odluke tužilaštva o pritvoru Gusinskog, jer je, kako Je rekao, to „apsolutno Dena nO. | pošto istražitelji vide kriminal u samom finansijsko-poslovnom radu ”· Gusinskog“. Astahov je rekao da se * u dokumentima istražnih „organa | navodi da je Gusinski izvršio pre- ' stupe i samim osnivanjem Media-· Mosta. (Beta)

i | i

izjavu novinarima ||