Данас
29
subota – nedelja, 17–18. |un 2000.
ZAGREBAČKI KNJIŽEVNIK PRELD)RAG RAOS O HRVATSKOJ POSLE DESET GODINA HADEZEOVSKE VLASTI
redrag Raos hrvatski je književnik (sin čuvenog pisca Ivana Raosa) kojega već godinama prate skandali: najprije je, nakon fizičkog obračuna s Dubravkom Horvatićem, napustio Društvo hrvatskih književnika. Potom je bio gradski vijećnik, izazivajući pritom tad vlada. juće hadezeovce, svađajući se sa feministkinjama, da bi na kraju – umjesto na lijevoj DON – ZavIŠIO desno, Zalažući se za zabranu abortusa i vodeći emisiju na lokalnoj zagrebačkoj televiziji „Zemlja-zrak“ sa desničarom i „ustašonostalgičarem“ Mladenom Svarcom.
Upravo na osnovu te (propale) TV-emisije nastala je burleska „Zemlja Mrak“, koja je nakon dvije predstave završila otkazivanjem od strane kazališta „Vidra“, obrazloženjem da Je to „neukusno izrugivanje predsjednika Republike“, pokojnog Franje Tuđmana koji je u to vrijeme još bio u bolnici. Cak ni nova scena, zagrebačka „Ivornica“, nije pomogla
igranju predstave: ovoga Duta, naime, uplašili su se glumci, iako je Franjo Tuđman već mjesecima mrtav, a vlast se promijenila.
Predstava je izazvala burne reakcije, pa je na koncu i zabranjena, ali ni šest mjeseci poslije zabrane nije prestala izazivati vrlo razlicite reakcije.
– Sve je počelo s premijerom koja je pala u najnezgodniji i najzgodniji Čas. Najzgodniji za hrabre, i najnezgodniji za kukavice. Na!-
Nije strah potekao od nacionalizma, nego nacionalizam od straha. To su ljudi koji naprosto nemaju vlastiti identitet, koji ne postoje kao osobe, i zato moraju biti Hrvati da bi uopće bili nešto
me, baš u doba kad je naš gospodin predsjednik na svo] kronični gastritis s metastazama dobio još i gripu sa perforacijom crijeva. Za ekipu je to bila katastrofa. Za mene je to bila jedinstvena šansa. Poći čitavom svijetu uz nos – tako se jedino i mo-
že raditi politički teatar! Dok svi rone krokodilske suze i usput kalkuliraju s njegovom što bržom smrću, mi se u tom ludilu jedini ponašamo normalno. Kao da umiranje nije ništa. Pa i nije. Mogli smo postati prvi teatar u Hrvatskoj. Takva se šansa ne
Specijalna bolnica Beograd
oplodnje – trudnoću.
Beograd, Gospodar Jovanova br. 54, tel: (011)328-27-429; (011)328-28-64; fax: (011)188-647
EMBRIONI PET DANA U EPRUVETI
Početah programa vantelesne oplodnje pre duadeset i nešto godina predstavljao Je Jednu od najuećih naučnih senzacija koje su obeležile duadeseti veh. Danas Je to rufinshi program lečenja neplodnosti bračnog para koji se sughodneuno primenjuje u suim centrima hojt se bave lečenjem steriliteta, haže nam dr Slobodan Radulović, Jedan od doajena ove oblasti. Za ovih petnaest godina Rholiho mi radimo hod nas, mnogo toga se promenilo, počev od aparature, tehnihe rada, medijuma hoji se Roriste, metodologije. Iskustvo i svaho novo poboljšanje direktno utiče na povećanje procenta kliničkih trudnoća.
Godinama smo pratili rad oue savremene ustanove i postignufe rezultate.
Nahon hlasične vantelesne oplodnje, počeo Je da se radi program mikhkrofertilizacije, hoji je doneo rešenje problema steriliteta onim bračnim parovima hod kojih je zbog izuzetno malog broja spermatozoida hod supruga, oplodnja postignuta ubacivanjem Jednog spermatozoida direktno u jajnu ćeliju.
Program zaleđivanja embriona je povećao procenat trudnoća, Jer uišah embriona nije uiše propadao, već su se zaleđivali i u slučaju da nije odmah došlo do trudnoće horistili bi se za ponovni pohušaj.
Uvođenje programa donacije omogućilo je i onim ženama hoje više nemaju svojih Jajnih ćelija da postanu majhe.
Program zaleđivanja Jajniha, srećom horistimo hod malog broja pacijenata, haže dr Slobodan Radulović. To su mlade devojhe hod hojih, zbog najtežih bolesti, moraju da se odstrane Jajntci, ili zrače. Mi zaleđujemo delove tih jajniha hoji se onda čuvaju na temperaturi od minus 196 stepeni, do potpunog izlečenja pacijenta od primarne bolesti. Tada određenim postuphom ti delići thiva mogu da se vrate u funkciju i dobije jajna ćelija, što omogućava postuphom vantelesne
Prelazimo na razgouor o najnovijoj metodi hoja je odshora počela da se primenjuje u Bolnici u Gospodar Jovanouoj ulici.
Pojava najnovijeg medijuma, Gardnerovog medijuma, omogućila nam.je da održavamo embrion pet dana van tela majhe, za razlihu od dua ili tri dana hahau Je bio rutinshi postupah do sada. To Je još jedan velihi korak napred u ovim programima, smatra dr Radulović. Nakon pet dana rasta, embrion dostiže stadijum blastociste, hada Je on znatno veći i diferenciraniji u odnosu na četuoroćelijshe embrione koje smo najčešće imali do sada. Zbog toga je i procenat prihvatanja od strane materice veći, znači broj hliničkih trudnoća veći.
Dr Bojana Savićević hoja je odgovorna za embriološkhi deo rada u ovom fimu, iznosi dalje prednosti ove nove metode. Bolja selekcija embriona omogućava nam, ne samo povećan procenat trudnoća, nego bolju hontrolu i eliminaciju patološhih embriona. Sinhronizacija embriona i materice pacijenthinje Je optimalna.
Jedna od prednosti Je suahaho i smanjenje broja muhltipnih trudnoća, Jer se embriotransferom ubacuje manji broj embriona.
Iz razgovora sa leharima iz ove specijalizovane ustanove hoji iza sebe imaju dugogodišnje iskustvo u lečenju steriliteta bračnog para shvatili smo da nam u sledećem milenijumu dolaze nova otkrića za rešavanje problema neplodnosti.
ukazuje dvaput. Samo treba imati muda 1 zajašiti tigra.
Glumci su od početka bili uplašeni tekstom...
– Plašili su se svega što ne znaju i što ne razumiju – znači svega. Kakav je to prdež od ljudi koji umire od straha ka-
ko će publika reagirati na
Tuđmanov glas – a smijala se, ili što će reći kad se na sceni psuje? Da citiram samoga sebe: Kad se čovjek usere od vlastitog govneta, strava raste eksponencijalno. Zivot je samo za hrabre. To još više vrijedi za umjetnost, koja je kondenzat života.
Ne govori li ipak taj glumački strah o klimi u kojoj se za Tuđmana žŽivjelo 10 godina?
– Ne! Strah je taj u ropskoj ćudi. Zašto se ljudi nisu bojali skakati na tenkove? Zato što su im to rekli njihovi gOSpodari. Ali učiniti nešto po svome – e, to je hrabrost njima nepoznata. Zamislite zemlju u kojoj mene smatraju hrabrim! Ti se ljudi ne plaše pijani sjesti za volan, na primjer. Ali kad treba stati pred javnost i jasno reći Što misliš, onda najednom otkrivaš da zapravo ne misliš ništa. I tu se onda pojavljuje onaj najgoTi strah, horor vacuul, strah pred ništavilom. To je jedan poseban hrvatski strah, strah od samoga sebe, strah od vlastitog identiteta, strah od ČVIste točke u sebi, koje nema. Ne čvrste točke za pokrenuti svijet; čvrste točke za pokrenuti samoga sebe.
imati neki kalup da se ne razlije. Taj kalup je nacionalna ideja, recimo. IH ideja građanske pristojnosti, recimo. Jer nepristojno je, recimo, sprdati se s čovjekom Koji umire, iako je on službeno sasvim zdrav, i makar već mrtav proglašava zakone, i sprdati se s monstruoznim idejama jednog PO
dorasli povijesnom izazovu, nego su se držali kao tuke. Hadezeovska je vlast bila vlast a) Ovo je vlast činovnika. Jedni su razorni u svom grabežu. Drugi u svojoj tuposti. Jedni jer odnose, drugi jer ne stvaraju. Ovoj zemlji trebaju ljudi s imaginacijom. Ali ne imaginacijom kako nešto ukrasti,
Ubijanje i iz pristojnosti
- Ta me ideja građanske pristojnosti već dugo progoni, i
· razvio sam je u svom romanu o holokaustu na kojem upravo · radim. Naime, kako je bilo moguće pobiti tolike ljude, kako to _ da se oni nisu branili, kako to da ih nitko nije branio? Napro· sto zato što su i jedni i drugi bili pristojni. Od Nijemaca je pri·stojnost zahtijevala da ubijaju Židove, a od Židova da idu u __ komore. Nitko se nije želio osramotiti nepristojnošću. ___O kakvoj vi to pristojnosti govorite? Kako __ može biti
pristojno ubiti nekoga?
_- Pristojnost je društvena konvencija. Kao što je to lijepo rekao Himmler: Da · Su drugi ubijali kao mi, postali bi zvijeri. Ali to što smo mi Š-ovci unatoč tome ostali fini | znak
je naše superiorne kulture.
činca samo zato što je teško obolio, a to nitko ne želi pri-
Znati. Nije svaka bolest trage-
dija; takva je bolest burleska.
Vi ste uvijek bili na suprotnoj strani od službene politike, uglavnom su vas karakterizirali kao ljevičara, dapače ultraljevičara, zašto?
– Ja nikad nisam bio ni na kakvoj „suprotnoj strani“. Ja sam uvijek bio na svojoj strani. Da sam Ja bio na „suprotnoj strani“, danas bih bio na vlasti. Ali ovakav sam svakome na smetnju, jer sam, vele „nepredvidljiv“. A zapravo je
Hadezeouvska je vlast bila vlast kriminalaca. Ovo je vlast činovnika. Jedni su razorni u svom grabežu.
Drugi u suojoj tuposti. Jedni jer odnose,
drugi jer ne stvaraju
Je li krivac tome što je isključivo nacionalno bilo mjerilo sviju stvari?
– Obratno. Nije strah potekao od nacionalizma, nego nacionalizam od straha. To su ljudi koji naprosto nemaju vlastiti identitet, koji ne postoje kao osobe, i zato moraju biti Hrvati da bi uopće bili nešto. Jer je zanimljivo. da ljudi koji su spremni poginuti za nacionalnu ideju, nisu spremni pretrpjeti ni blagi prijekor na račun svoje OSObe. Tu je ključ. To su ljudi koji ne postoje. Hrvatski šmrkalj, kao što rekoh, koji mora
tragedija SO Su SVI OI Sd. vršeno predvidijivi.
IZ O proizlazi da od nove sti ne očekujete ništa naročito dobroga.
– Kao što sam Jednom ZgOdom Tuđmanovu eru opisao kao „kako je generalčić postao generalčina“, što sam kasnije ispravio u „kako Je generalčić ostao generalčić“, tako i sada čitav ovaj rat ı sva sranja opisujem izrazom „doba od Račana do Račana“. Cemu Je trebalo sve ono između? Da su štogod valjali, ne bi im HDZ oteo vlast. Za sve su ono i oni odgovorni, jer nisu bili
ili kako od Amera dobiti kredite, nego kako nešto stvoriti.
Nije li to čudno s obzirom na to da ste jedno vrijeme i sami pripadali političkim krugovima koji su danas na vlasti, bili vijećnik u zagrebačkoj gradskoj skupštini.
- Bio bih prišao svakoj stranci koja radi protiv HDZa. To je bio moralni čin.
Je li se samom promjenom vlasti nešto promijenilo u kulturi, u izdavaštvu, u vrijednostima...
– Prije je bila, da tako kažem, silna apatija prožeta silnim očajem i silnom nadom. Danas je to mlaka apatija, bez očaja i bez nade. Pojavilo se jedno tupo činovničko sivilo. Međutim, to je sivilo ipak nekakva tabula rasa, od njega Je moguće krenuti. Brod je tonuo, ali nije potonuo. Ostala je olupina, ali nas nije povubd Tko hoće nešto učiniti, može. Ali pomoć ne može očekivati ni od koga.
Da li kao i mnogi drugi u ovoj zemlji 10 BodeovaRiH, godina vidite kao svoje izgubljene godine?
– U neku ruku da, u neku ruku ne. Ako su nas materijalno upropastile, možda su nas bar malo opametile. NIsu one nastale slučajno. Plod su one bile prevelike naše gluposti. Ako smo se svi bar malo opametili, mislim da smo na dobitku.
Tatjana Tagirov
NATAŠA BOGOVIĆ