Данас

Zdravlje

panas

HOMEOPATIJA

Struktura uha:

Od pet čula {ukusa, dodira, mirisa, vida i sluha}, čulo sluha i vida su najkompleksniji i najdelikalniji. Ovo kratko predstavljanje slušnog organa svakako nije detaljan anatomski opis, ali može da pomogne čitaocu da razume kako ovo čulo ODG

Uho se sastoji od ri dela: |. ljašnjeg, srednjeg i unufrašnjeg uha. Svaki deo, iako odvojen, ima vezu sa oslalim- delovima u funkconalnom i anatomskom smislu i tako se obezbeduje osnovna funkcija ovog organa - sluh.

Spoljašnje uho se sastoji od |asno vidljive ušne školjke, elosticne, kozom

okrivene hrskavice. Ušna školjka Da i prenosi vibracije zvučnih falasa duž uzanog kanala {spoljašnji slušni kanal}. Sam kanal je relativno krafak prolaz pokriven specijalnom vrstom kože, tzv. epitelijumom, koja je lanja i oselljivija od dit Obložen je, takode, žljezdamo koje luče cerumen. Njegova uloga je da hvata, zadržava i izbacuje uhu strane čestice {čak

i insekte) koje bi mogle da ošltefe ovo čulo. Na kraju slušnog kanala nalozi se bubna opna, membrana koja prima zvučne vibracije i koja odeljuje spoljašnje od srednjeg uha.

iza bubne opne nalazi se srednje uho. To je prostor koji ima oblik kocke i u kome se nalaze tri slušne koščice koje odvode zvučne vibracije od bubne opne. To su: čekić, nakovanj i uzengi|a. Povezani su finim mišicima i takva ini struktura omogućava prilagodavanje intenzilela MOV Eustahijeva tuba povezuje komoru srednjeg uha sa nazofarinksom i na taj način |e uho U kontaktu sa vazduhom i na drugoj strani. Tako se obezbeđuje ravnoteža pritiska izmedu spoljašnje i UnUfrašnje strane bubne opne.

Sasvim iza ovih delova nalazi se unufrašnje uho. Ono se sastoji od koštanog i membranskog lavirinta ko|i okružuju polukružne kanale i nozivaju se kohlea ili puž. Takva struktura obezbeduje održavanje sistema ravnofeže koji je takođe smešten U UnU-

BIOHEMIJSRA LABORATORIJA analize Krvi i urina

Takovska 40

HLP - hiperlipoproteinemije predstavljaju povećanje masnoća u krvi, bilo holesterola, ili triglicerida ili obe masnoće. HLP se prema

kućne posete

frašnjem uhu. Ljuštura puža je ispunjena specijalnom tečnošću i U njoj |e Kortijev organ. Tu se primaju zvućne vibracije i šalju impulsi duž osmog kranijalnog nerva. sve do mozga.

Iz ovog, zaista vrlo |) prikaza

može se videti koliko je uho kompleksan i delikatan mehanizam. Homeopatija svojim sredstvima može pomoći U OLI oboljenju bilo kog dela uha, kod osećanja bola ili kod zapaljenja. Ponekad ona može da posluži i kao ij

puna standardnoj medicinskoj proceduri. Naročito se preporučuje homeopatsko lečenje bolova u uhu kod dece |er donosi brzo olakšanje i miran san. Nastavak u

sledećem broju

TIP Ila - porodična hiper-holesterolemija (1:600) gde je mutiran gen koji reguliše sintezu receptora na opni ćelije za LDL. U nala-

uzroku dela na nasledne i stečene a prema kliničkom obliku u masti grupa

Tip IL. hilomikroni povišeni trigliceridi. Reč je o naslednoj bolesti usled nedostatka urođenog enzima liproteinske |ipaze. Bolest se ispoljava već u prvoj deceniji Života sa erupcijom kožnih ksantoma 1 jakih bolova u trbuhu zbog povremene pojave akutnog pankreatita. Promene na koži su u vidu

zu su povišeni holesterol i LDL koji se talože u tkivima. Manifestuje se u koži kao tuberski kvantomi - koleno, lakat, zadnjica, na tetivama (Ahilova, extensar mani), u koži kapaka (ksantelasme), u rožnjači. (Arcus senilis) u ovojnici arterija... Predstavlja veliki rizik za pojavu rane ateroskleroze.

II b - ako su pored holesterola u LDL povišeni i trigliceridi a javlja se 10 odsto slučajeva.

alone hear odriN n

trigliceridi u krvi,.

III /0)()|221})

grupa.

alkohola. Alfa alkoholičar pije da bi se oslobodio fizič- al

kog ili psihičkog bola, da bi pao samopouzdanje,

oholizam |e simpfomot-

ski alkoholizam, prati psihoneuroze, poremećaje ličć-

nosti i druga psihička oboljenja. Alfa alkoholićar pije problemalicno, mada ne postoji fizička zavisnost.

Beta alkoholizam - dugotrajna svakodnevna

pobegao od realnosti. Alfa al

čvorića sa crvenkastom Osnovom 1 Žućkastim vrhom (nastaju taloženjem većih količina triglicerida i hilamikrona u makrofatma kože - ksantomi. Oni isčezavaju kad se smanje

Terapija: dijeta sa maksimalnim dnevnim unosom masnoća ispod 20 gr. masti.

Ove osobe su obično gojazne. Jedna vrsta apo-BLDL Je odgovorna Za pojavu ateroskleroze, jer LDL može biti različit u pogledu sastava.

Terapija: smanjenje nivoa holesterola dije-

tom (manje od 10 odsto masti) i primenom

eta, nama...

Postoje mnogobrojni fipovi alkoholizma i obrasci pijenja. Najpoznafija i najprihvatljivija je klasifikacija fipova alkoholizma koju |e dao Dželenek. Različite fipove alkoholizma podelio je u pet osnovnih

lekova za sniženje masnoća.

Nastavlja se

upotreba alkohola pre i posle jela, pa se javljaju zdravstvene komplikacije, zbog toksičnog dejstva alkohola, oštećenje jefre, perifernih nerava ı druga oboljenja. Ovde nema ni psihičke ni fizičke zavisnosti

već posloji socijalna zavisnost od alkohola, to je stil Alfa alkoholizam - postoji psihička zavisnost od PU koji je vezan za narodne običaje. Alfa i Beta

oholizam nisu u pravom smislu reči alkoholizam |er nema fizičke zavisnosti {gubitka kontrole, apstinencijalnih simptoma) ali i ovim osobama je pofrebna sfručna pomoć jer piju sa problemima.

Gamua alkoholizam - je hroničan, progresivan fip alkoholizma. Tipičan |e za zemlje gde se pretežno piju žestoka pića i pivo, anglosaksonska kultura. Po-

činje psihičkom zavisnošću da bi progresivno došlo.do fizičke zavisnosti. Osnovna karakteristika gama fipa alkoholizma |e gubitak kontrole u pije se zauslavi že da apstinira kraće vreme što dovodi do zablude da može da prestane da pije kad god želi. Karakteristike gama fipa aIKaP

izrazito povećanje folerancije organizma na alkohol, apstinencijalne krize, patološka želja za alkoholom i gubitak kontrole. Pored psihičkih i telesnih komplikacija posebno su izražene socijalne OB

_ ci, na poslu, saobraćaju.

ni kad počne da pij, ne može da

ok se ne napije. Alkoholićar mo-

olizma su

ikacije, problemi u porodi-

_ Bic

_ ponavljanja istog pokreta _ uslovljava hiperfrofi|U, nezovisno od velike an-

hranom ugrađuju profelni u mišiće ili Irigliceridi u _ osfale sfrukfure segmenta ·nafkolenice. Zato, dr Ilić preporucuje izomefrijske |. {kada se mišić ng- pinje u odgovarajUćoj du_ Žžini}i vežbe u kontentrič _ nom režimu rada (kada · sp mišić skraćuje odgova- | - rajućom brzinom U odredenom amplitudnom opSRgU|. |L ____- Za zafezanje prednje · lože bulina dve vežbe dg_ ju maksimalng rezultale. · Prva vežba se radi kada se iskorgti jedan mea,

ı primer levom nogom, nim slopalom se mo U prsfe. Težiš |

pomereno unazad

mo se 70 odsto na zadnju nOgU. Zalim, verlimo koleno prednje noge. Natkolenica, felo se naniže U dužini od 30 do 40 cm. Ako

da freliramo spoljne snopove butine, prste ćemo a Unulra, a obrnulo za Unufrašnje sn0pOve –

dr |lići dodaje:

_- Nedosiotak vežbe je šio se na počelku oseća veliki“ _ bolu predelu čašice, odnosno pripoja prave glave kvadricepsa. Međulim, receptori za hol se brzo adaptiraju,

utorak, 20. jun 2000.

zalezanjB.

Kako spremno dočekati leto (7) u _

ik nepnijatelj 7ena

eke delove lela uvećavamo, jer se premalo krećemo, a previše sedimo, međufim, ovgj razlog ne važi za prednju ložu bulina kojo |e jednostavno sklona narostanju. Dr Duško - lić, docen} Fakulteta za fizičku kulturu u B6iže da je vožnja bicikla najveći neprijatelj že-

dobija kada se broj ponavljanja pomnoži sa osam i sekundi, kaže dr Ilić. ___U poređenju sa svim dosada freliranim mišićnim grupama, ovde je pored luširanja hladnom vodom, p0željno hladifi ledom pripoje kvadriceps na prednjoj sirani kolena i na ilijačnom grebanu nq korlici. Ovaj postolak samo pojačava i onako brz efekte, a oni su vidljivi već posle sedam dana {do konačnog rezultata treba - dase radi oko četiri nedelje}.

13

posle pet ili sedam dana i kasnije se oseća samo |ako

___Broj ponavljanja u seriji i broj seri|a zavisiće od toga kada će se pojaviti rezak bol u butini. 5 obzirom da se siluacija menja iz dana u dan, prve nedelje bi trebalo da se radi čeliri do šest serija, a tek posle da se vidi ko-

liki je maksimum i onda da se vežba pre i posle podne po četiri serije od 95 odsto. [U dosadašnjoj praksi U se da ženg ugigvnom ne mogu da urade više od 12 do 15 ponavljanja u seriji). - Druga vežba radi se

u klećećem položaju sa rukama na boku ili u odručenju i ima oblik vaganja na polkolenicama. Telo je pod uglom od 80 do 85 stepeni U OdnoOsu na horizontalu. Nivo mišićne krufoshi odnosno elastičnosti, kao i |ačing mišića odredu|U mOGUĆ nos} spuštanja ngfkolenice, rupa 1 glave prema nazad (dužinu padanja prema nazad). Po dolosku u „mrivu fačku” pokref se zaustavlja i vraća U početni položa|. Princip doziranja |e idenfičan prvoj vežbi, a vreme pquze {za obe O) 5 il0

Vera Milosavljević

Sqogjakoloj90}e IIpoDca0s) les | We) 220050) [ĐODKo>+]8)

Hroničnc infeke

Mkutna dentogena infekcija može da pređe u hroničnu formu i da se manifestuje pojavom apcesa ispod kože lica. Hronični apces je ograničen, lokalizovan ispod kože lica koja je lividne boje. Ukoliko se ne uradi incizija u pravo Vreme, dolazi do perforacije i ostajanja rUžnog ožijka.

Incizija se uvek radi na mestu gde je ibi najtanja. Kiretom se ukloni sadržaj i nekrotično tkivo, i u šupljinu se stavi gumeni dren. Zbog piogene membrane, kojom je apces ograničen od zdravog fkiva, onlibiofici slabo deluju pa ih ne treba davali. Osteomijolitis pak |e zapaljenje

74. __ _

koja potiču iz

mu „Genetika irak“,

___Kolins je rekao da je već. dešifrovano po redu 19,3 od

sto ljudskog genoma, dok je

skoro dešifrovano 67,4 odsto. Rezultati dešitrovanja biće

· dostavljeni naučnicima za”

godinu dana. ·

· Američko udruženje Selera Dženomiks saopštilo je da će delove dekodiranog geno-

· ma objaviti ovog meseca.

Direktor tog udruženja

Kreg Vepfer izjavio je da se

zahvaljujući tom otkriću mo-

ći da se pronađu lekovi za razne bolesti. Kolins je podsetio _ Slobodanka Obradović, klinički psiholog lj} 0 0 O

sada posedujemo sredstva ču iz genetike“, rekao je Kolins na nedavno | Žžanoj konferenciji na te- |

+

+ kosfi koje nastaje U (cije |e češća U donjoj vilici nego U goTnjo|. Prouzrokovač je najčešće bakierija slafilokoka kao posledica bilo koje infekcije u usnoj šupljini. Bolest izbija naglo, praćena jakim bolovima, visokom femperalurom, drhiavicom. Iz odontogenog žarišta infekcija se rozbuktava u spongiozi kosti gde dolazi do hiteremije i eksudaci|e, zatim 'fromboze krvnih sudova. Nastaje gnojenje. Ako to potraje, fkivo izumire i stvaraju se sekvesiri. Osteomijelitis se javi|a kod oslobljenog organizma i ćešće kod pacijenafa koji boluju od dijabetesa, dhlisa,

Ijć

fuberkuloze, O Pedže-

fove bolesti ka

a je cirkulacija u ko-

sti smanjena.

ODO M RV UR uk ai AL ub Ji OCU

koji su odgovorni Za rak dojkeiza gluvoću.

„Do 2010. godine biće identifikovano 20 odsto najčešćih genetskih promena

_koji utiču na dobijanje odre-

IR E RENO | KoJlins. Venter je io da su naučnici dekodirali genome oko 20 organi „ kao što su bakterije, biljke ili insekti.

On Je dodao da će njegova firma posle deširovanja pe-

diranje genoma psa. (Beta, · AFP) |

STRUČNI SAVETI | KONSULTACIJE

VEP

aparat

trajno povecanje __. penisa

KAPSULE ZA 2683 MUŠKARCA jača erekcija duži odnos

[1CG Bi p

BESPLATNI

011/183-980, 064/113 26 39

ORDAN POPOV

KARSKA

” ORD

,

dravlje(overa