Данас
24 subota – nedelja, 24-25. jun 2000.
MOosT RADIJA SLOBODNA EVROPA: HOćE LI MOSTAR OPET POSTATI JEDAN GRAD
Zitla na Mepnetvi
Sagovornici emisije Most bili su dva čelna čoveka Mostara: Safet Oručević, gradonačelnik, ı Neven Tomić, dogradonačelnik, koji Je nedavno došao na tu funkciju kao eksponent mekše struje bosanskohercegovačkog HDZ-a.
Omer Karabeg: Gospodine Tomiću, vi ste nedavno rekli da želite da Mostar bude normalan grad, da bude grad kao i svi ostali. Sta pod tim podrazumevate?
Neven Tomić: Podrazumijevam, prije svega, to da Mostar treba funkcionirati kao jedna gradska cjelina, da u njemu treba da vrijede ı da budu implementirana sva pravila Zakona o lokalnoj samoupravi i sva pravila koja reguliraju temeljna ljudska prava i da Mostar postane dio evropske obitelji.
Omer Karabeg: Gospodine Oručeviću šta vi podrazumijevate pod zahtjevom da Mostar bude normalan grad?
Safet Oručević: Ja smatram da u ime grada Mostara uvijek može govoriti jedan od nas dvojice. Neven Tomić Je čovjek koji može govoriti u ime svih građana Mostara. Što se tiče moje predstave:o Mostaru, smatram da ne treba više da upotrebljavamo izraze kao što su „Jedinstven“ ili „zajednički“ grad, mi treba da želimo da Mostar bude normalan grad kakvi su svi gradovi na sviJetu. Omer Karabeg: Bojim se da je Mostar na ovim balkanskim prostorima postao sinonim za podeljeni grad. Da li će Mostar uskoro izgubiti tu negativnu konotaciju? Safet Oručević: Apsolutno. Ja sam u to čvrsto uvjeren i ja već nekoliko godina vodim tešku borbu da se sruše svi zidovi u Mostaru i da pobijedi opcija zajedničkog života u multietničkom gradu kakav je Mostar bio vijekovima.
Neven Tomić: Ja mislim da će Mostar krenuti stopama Berlina i još nekih gradova koji su prevladali podijeljenost i da će po-
stati funkcionalna gradska zajednica u koJoj će ljudi živjeti normalno.
Omer Karabeg: Da li je bosanskohercegovački HDZ odustao od ideje da Mostar bude stolni grad Hrvata u Bosni i Hercegovini? Neven Tomić: Hrvati u Bosni i Hercegovini će sigurno tražiti prostor za svoju kulturnu, obrazovnu, sportsku i svaku drugu produkciju. Mostar je grad u kome Živi najveći broj Hrvata u Bosni i Hercegovini i sJgurno je da će on biti stjecište i sjedište hr-
ljudima omogućiti da uživaju svoja nacionalna prava ne remeteći prava drugih.
Safet Oručević: Mislim da će Mostar biti jak centar cijele ove multietničke regije kakva je Hercegovina oduvijek bila. To će biti grad u kojem će ravnopravno svoje mjesto moći da nađu i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, grad u kome će iskazivati potrebe svakog od naroda koji u njemu žive.
Omer Karabeg: Da li ujedinjeni Mostar podrazumeva da u njemu ne bude jednonacionalnih preduzeća, kao što su, reci-
vatske kulture i obrazovanja. Međutim, Mostar će isto tako biti i stjecište kulture i obrazovanja bošnjačkog i drugih naroda. Nijedan narod neće stolovati na uštrb drugog, nego će biti pronađen balans koji će
|
Knjigu možete naručiti u redakciji ”Nezavisnih novina” na telefon 051/213—15
6 OiR EA
Poslednja ispovest: Slavko Ćuruvija
U profesionalnom i duhovnom testamentu
Slavko Ćuruvija otkriva:
- Kako je postao neprijatelj broj jedan
— Žašto je srpski režim odlučio da ga zabrani
— Kako je nastala bliska veza sa Mirom Marković
– Šta je govorio i pisao o Slobodanu Miloševiću
- U kakvim Je odnosima bio sa Đinđićem 1 Draškovićem
– Kako je stvorio Telegraf, DT i "Evropljanmn"
- Po čemu ga pamfe njegovi najbliži
Pretrpeo sam sve: noćne prepade policije i poreznika, plenidbu imovine, javnu diskvajifikaciju, spektakulame sudske procese ı kažnjavanja, faji još samo streljanje",
rekao je Ćuruvija početkom marta 1999. Mjesec dana kasnije, na Uskrs prošle godine, Slavko Ćuruvija je ubijen sa tri rafala u leda
i glavu.
mo, dva najveća mostarska preduzeća „Soko“ i „Aluminijum“ i da se u njih vra-
te Bošnjaci i Srbi koji su tamo pre rata raHil? Neven Tomić: Ja bih bio najsretniji kad bi se svi ljudi vratili u Mostar i počeli raditi. To bi onda za ova dva poduzeća koja ste pomenuli značilo, recimo, 10.000 novih radnih mjesta, što bi opet značilo ekonomski prosperitet za grad Mostar. Nažalost, stanje nije takvo. Ta poduzeća su u znatnoj mjeri bila razrušena. Struktura uposlenih je posljedica onoga što se dešavalo u Mostaru. Ne bih se složio da je ona u cijelosti jednonacionalna, ali sigurno je da ne odražava
· nacionalnu strukturu grada Mostara. Me-
đutim, ne možemo ni očekivati da struktura zaposlenih u poduzećima odražava nacionalnu strukturu grada, ali svakako da ne smije biti diskriminacije u zapošljavanju ljudi. Natječaji moraju biti javni, svi ljudi moraju imati pristup poslu.
Omer Karabeg: A šta će biti sa zahtevima ljudi koji su zbog svoje nacionalnosti izgubili posao i sada traže da se vrate u svoja predratna preduzeća?
Neven Tomić: Najvažnije je da posla ima. U tim poduzećima nisu ni svi Hrvati vraćeni na posao. Treba stvoriti uvjete da se ljudi vrate na svoja radna mjesta tako što će se podstaći razvoj tih poduzeća. Ali, kažem, bitno je da sve bude javno i transpa-
·Tentno kako bi svi ljudi imali pristup poslu,
kako se odluke ne bi donosile na osnovu etičkih kriterijuma i kako ne bi dolazilo do uzurpiranja od strane pojedinaca.
Safet Oručević: Mislim da će to biti težak proces, ali mi ćemo se boriti za to da se stvari odvijaju u tom pravcu. Ja bih još dodao da nisu samo ta dva preduzeća jedno-
Velež i Zrinjski
_ Omer Karabeg: Mostar ima dva fudbal ska tima: „Zrinjski“ koji Je pretežno br-_ vatski i „Velež“ koji Je pretezno bošnjački. Za koga vi navijate gospodine Oruče-
_ Safet Oručević: Ja navijam za „Velež“ Omer Karabeg: A vi gospodine Tom
reba i da o
_ „Velež“ pretežno bošnji
čine dele po nacionalnoj
nacionalna, sva su preduzeća u ovom kantonu jednonacionalna. U Fabrici duhana, „Hepoku“ ı Tekstilnom kombinalu ista je situacija kao i u „Sokolu“ i „Aluminijumu“. Kantonalne, odnosno županijske institucije podijeljene su na dva dijela. Od budžeta, pa do svih ostalih struktura. Vlada kantona će napokon morati početi raditi zajednički. Kada se vlada ujedini i kada se budžeti ujedine, onda taj proces može krenuti ı prema preduzećima.
Omer Karabeg: U ovom trenutku najbolniji problem Mostara je povratak imovine ı stanarskih prava. Na stotine Mostaraca Još uvek ne može da se vrati u predratne stanove, vlasnici ne mogu da se vrate u svoje kuće. Njih su jednostavno uzurpirali drugi ljudi koji se ponašaju kao da je to njihova imovina. Možete li vi garantovati da će svim ljudima biti vraćene njihove kuće i stanovi?
Neven Tomić: Kada Je u pitanju privatna imovina, mislim da tu imamo značajne reZultate, da je otvoren proces povratka u privatne kuće. Međutim, problem povratka u stanove na koje ljudi imaju stanarska prava malo je teži. U ovom trenutku naš je prioritet da vratimo stanove onima koji su istjerani nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i da rješimo problem višestrukih korisnika. Narednih dana prvih deset porodica koje su bile žrtve postdejtonskih istjerivanja dobiće rješenja da se mogu vratiti u SVOJe stanove. Kad Je riječ o višestrukom korištenju stanova, tu se radi ne samo O UZUIpaciji nego i o kršenju svih moralnih normi. Jer, neki ljudi drže po pet-šest tuđih stanova ı iznajmljuju ih, dok u isto vrijeme obitelji poginulih i invalidi žive kao podstanari, a da i ne govorim o tome što se time
krše prava ljudi koji na te stanove aaa sta- ·
narsko pravo. To ćemo u svakom slučaju onemogućiti. _
Safet Oručević: Odmah nakon konstituisanja gradske vlade ı prvog sastanka sa šest načelnika opština, mi ćemo zasukati rukave ı provoditi zakon. Mostarci su dugo godina čekali da se vrate u svoje domove na obje strane rijeke i naše je da im u narednom periodu to i omogućimo.