Економист

125:

tome iko je bio udionik fog profita. Konstantirali smo da se kod podjelba kredita, pa prema tome i profita, obzirom na pojedine privredne staleže, obzirom na podjelbu kredita po raznim Кгајеvima kao i obzirom na broj firma koje su dobivale kredite, kao: i obzirom na visinu kredita pojedine firme, Narodna Banka nije se rukovodila ekonomskim momentima, nego je kredita davala onako. od oka, u koliko nisu odlučivale i veze pojedinog preduzeća.

Ostalo bi nadasve važno pitanje, dali je Narodna Banka. držeći 4 godine svoj kamatnjak ispod normale doprinjela općem sniženju našeg kamatnjaka, a dali naš kamatnjak koji je prevladavao na novčanom fržištu me bi bio još veći đa Narodna Banka preko jedne milijarde niji dala uz jeftiniji kamatnjak. Držimo da taj niski kamatnjak nije doprineo sniženju općeg kamatnjaka, odnosno da nije zapriječio da se kamatnjak još više ne popne. Visoki kamatnjak ima za ekonomsku posljedicu, da za kreditom posižu samo oni koji su u stanju da sa svojom djalatnosti izbiju veći prolit nego što je kamatnjak, jer inače u protivnom slučaju napuste ili reduciraju posao. Kod općeg kamatnjaka oko 20% izlučeni su suksesivno svi oni koji nisu bili u stanju da prave takove poslove iz kojih bi mogli pokriti tako visoki kamatnjak. Upravo radi toga jer nisu mogli izbiti tako visoki kamatnjak mnogo poduzeća bilo je prisiljeno da likvidira a ostali su samo oni koji su imali zdravu podlogu. Međutim ona poduzeća koja su imala kredit kod Narodne Banke održala su se, premda neki od njih kod kamatnjaka koji je vladao na tržištu ne bi se mogli održati. U slučaju, da je Narodna Banka naime držala jedan viši kamatnjak, jedan dio privrednika koji radi sa krediiima Narodne Banke bio bi prisiljen da obustavi poslovanje pri ćemu bi potražnja za kreditima postala manja, a time i kamafnjak pokazao tendencu padanja. Time što je Narodna Banka samo jedan maleni dio kreditnih potreba podmirili uz daleko niži kamatnjak, ona nije ni najmanje doprinela općem sniženju kamatnjaka već je jedino imaocima njenog kredita osigurala izvjesnu premiju, premiju koja je rasla sa pogoršanjem prilika na novčanom tržištu i općim povišenju kamatnjaka.

Velika potražba za novim kapitalima odmah po prestanku inflacije i smanjena ponuda na raspoloživim kapitalima morali su imati za posljedicu veliko poskupljenje kamatnjaka. Nova sredstva, jer jedino pridolazak novih sredstava mogao je riješiti našu kreditnu