Економист

213

pa bi bilo poželjno kad bi зе taj proces i dalje nastavio. Medjutim porast dinara loše je djelovao na naš izvoz; trgovačka biianca ponovno je pasivna, a isto tako i platežna pa je opasnost da ove godine ne samo što neće biti dalnjeg porasta, nego da će nastupiti izvjesno smanjenje.

Mi držimo da je u interesu naše privrede ako Narodna Banka intezivno nastavi politikom prikupljanja deviznih zaliha makar za te zalihe izdala i nove novčanice. Te novčanice biti će kako smo rekli pokrivene sa 100%, pa nema nikakove opasnosti od bilo koje inilacije, O jednoj kreditnoj inflaciji ne može kod nas, obzirom na prilike naše privrede biti ni govora. Pređuvjet je za jačanje devizne zalihe Narodne Banke, da dinar više ne skače u kursu budići da svaki skok loše djeluje na izvoz, a jedino pomoću intezivnog izvoza moguće je sakupiti veće zalihe deviza.

Kad bi država došla i do manjih zajmova i dobivene iznose stavljaja na raspolaganje Narodnoj Banci, metalna podloga mogla bi znatno da poraste. Ne bi ni najmanje smetala ako bi država protuvrijednost prepuštenih deviza podigla u novčanicama, samo kad bi ih upotrijebila u produktivne svrhe. Narodna Banka mogla bi dalje urediti, pa nastojati da sve veće kredite koje dobiva naša privreda u inozemnoj valuti dobije ona a imaocima lih kredita isplatiti protuvrijednost. Na taj bi se način za par godina moglo skupiti znatan iznos stranih deviza, pa bi time i dinar bio osjeguran od svih mogućih oscilacija, a izvedđenje valutne reforme bilo bi znatno olakšanao.

Po našem mišljenju nastojanje oko poboljšanja pokrića našili novčanica, moralo bi biti dvostruko. Puštanjem u opticaj sitnog metalnog novca, a do izradbe srebrenog novca i državni papirni novac za jednu i po milijarđu dinara, u zamjenu za novčanice Narodne Banke snizio bi se opticaj novčanica za jednu milijardu i po pa bi iznosio ispod 5 milijardi dinara. Intezivnim sakapljajem deviza opticaj bi opet nešto porastao, nu taj novi optičaj Dio bi рођрипо рокпуеп а time bi i cjelokupan opticaj bio pokriven u istom omjeru kako je pokriven i opticaj naših susjeda. Naravno je da jedan veći zajam u inozemstvu, koji bi se poglavito проtrijebio u valutarne svrhe znatno bi povećao pokriće našeg opticaja i osjegurao bi dinar od svih oscilacija. U tim pravcu mora da зе kreće naša valutafna politika u slijedećim mjesecima pa ćemo tako u relativno kratko vrijeme moći sprovesti i našu valutnu reformu i time udariti temelje našeg zdravog privrednog napredka.